Američke obavještajne agencije vjeruju da Kina razvija novu generaciju nuklearnog oružja te da je u junu 2020. potajno provela eksplozivni nuklearni test u postrojenju Lop Nur na sjeverozapadu zemlje – uprkos samonametnutom moratoriju koji je na snazi od 1996. godine. Procjenu su za CNN potvrdili višestruki izvori upoznati s američkim obavještajnim saznanjima, a svrha testa do sada nije bila javno otkrivena.

Ulaganja Kine u nuklearni arsenal, prema istim izvorima, približavaju je statusu ravnopravnog takmaca Rusije i Sjedinjenih Država, s tehničkim sposobnostima kakve dvije dominantne nuklearne sile trenutno nemaju. Procjena je pokrenula raspravu unutar obavještajne zajednice o tome je li došlo do suštinske promjene u kineskom razmišljanju o nuklearnoj strategiji.



GuliverImages

Tajvan u fokusu kineskog nuklearnog planiranja

Naknadna analiza događaja iz juna 2020. navela je američke zvaničnike na zaključak da je test bio motiviran razvojem nuklearnog oružja nove generacije. To uključuje napore na razvoju sustava sposobnih za isporuku više minijaturiziranih nuklearnih bojevih glava s jednog projektila. Kina, prema istim izvorima, razvija i taktičko nuklearno oružje male snage – koje dosad nije proizvodila – koje bi moglo biti raspoređeno protiv ciljeva bliže vlastitom teritoriju, uključujući scenarije u kojima bi Peking odgovarao na potencijalnu američku odbranu Tajvana.

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu odbacio je optužbe, ustvrdivši da Sjedinjene Države "iskrivljuju i kleveću kinesku nuklearnu politiku" te da su "američke optužbe o kineskom nuklearnom testiranju u potpunosti neutemeljene". Iz Pentagona su poručili da "ne komentiraju obavještajne procjene vezane uz konkretne navodne nuklearne testove".

Najbrža modernizacija u historiji

U izvještaju Obrambene obavještajne agencije iz 2024. navodi se da Kina prolazi kroz "najbrže širenje i najambiciozniju modernizaciju nuklearnih snaga u svojoj historiji, gotovo sigurno potaknute ciljem trajnog strateškog natjecanja sa SAD-om". Historijski gledano, Kina je nuklearne sposobnosti smatrala sredstvom samoobrane, a politiku "nema prve upotrebe" provodi decenijama – no u prijedlogu o globalnom upravljanju iz 2023. ta obaveza nije izričito spomenuta, što je potaknulo nagađanja o mogućoj promjeni kursa.

Stručnjak za kontrolu naoružanja Jeffrey Lewis s Middlebury Institutea ističe da su kineski nuklearni stručnjaci možda nesigurni u ograničenu bazu podataka prikupljenu tokom svega 45 testiranja, od kojih su mnoga provedena u atmosferi i uz skromnu instrumentaciju – što bi mogao biti jedan od ključnih razloga za nastavak eksplozivnih testova. Bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Alex Gray ocijenio je da se "stara paradigma kontrole naoružanja urušava dok Kina ubrzano povećava svoj nuklearni arsenal", dodajući da bez uključivanja Pekinga u novi okvir Sjedinjene Države ne bi trebale slijepo poštovati zastarjele sporazume. Administracija predsjednika Donalda Trumpa upravo insistira na tome da se Kina uključi u novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja, čemu se kineski lider Xi Jinping dosad opirao.