Vođa glavne tajvanske oporbene stranke danas je stigla u Kinu, što ju čini prvom aktualnom čelnicom stranke koja je posjetila zemlju u desetljeću, piše BBC.

Cheng Li-wun, koja je prošle godine preuzela dužnost predsjednice Kuomintanga (KMT), rekla je da je "rado prihvatila" poziv predsjednika Xi Jinpinga u posjet te se nada da će biti "most za mir".

Peking je prekinuo dio komunikacije s Tajvanom nakon što je Tsai Ing-wen iz Demokratske progresivne stranke postala predsjednica u svibnju 2016., navodeći kao razlog Tsaiino odbijanje da podrži koncept jedinstvene kineske nacije.

Očekuje se da će se Cheng sastati s Xijem tijekom kasnijeg dijela svog šestodnevnog putovanja, koje će obuhvatiti gradove Šangaj, Nanjing i Peking.

Iako je Kuomintang tradicionalno održavao tople veze s Kinom, Chengina želja za posjetom u suprotnosti je s opreznijim pristupom njezinih prethodnika prema odnosima preko tjesnaca, kažu neki analitičari.

Njezino putovanje dolazi usred rastućeg skepticizma prema SAD-u na Tajvanu, "uglavnom proizašlog iz Trumpovih pomiješanih signala o njegovoj politici prema Tajvanu i bliskoistočnom sukobu", kaže William Yang, analitičar za sjeveroistočnu Aziju u neprofitnoj organizaciji International Crisis Group.

„Cheng ovo vidi kao priliku da se predstavi kao politička liderica sposobna održavati razmjenu između dva tjesnaca i potencijalno smanjiti napetosti“, kaže Yang.

Kina smatra samoupravni Tajvan separatističkom pokrajinom koja će na kraju biti dio zemlje i nije isključila upotrebu sile kako bi se to postiglo.

Ali mnogi Tajvanci smatraju se dijelom zasebne nacije.

Iako SAD ima formalne veze s Pekingom, a ne s Tajvanom, desetljećima je ostao najveći dobavljač oružja za otok. Posljednjih godina Trump je rekao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za obranu od Kine.

Tek prošli tjedan, dvostranačka američka delegacija posjetila je Taipei, pozivajući tamošnji parlament da usvoji poseban obrambeni proračun od 40 milijardi dolara. Prijedlog je trenutno zaustavljen u parlamentu u kojem dominira oporba.

Xijev poziv Chengu dolazi nekoliko tjedana prije njegovog sastanka s Trumpom, koji bi trebao posjetiti Peking 14. i 15. svibnja.

„Peking želi srdačan sastanak s tajvanskom oporbom kako bi potkopao argument za obrambenu suradnju SAD-a i Tajvana“, kaže Wen-ti Sung, politolog s Tajvanskog centra Australskog nacionalnog sveučilišta.

To će Kini omogućiti da se usredotoči na "sklapanje poslovnih dogovora" sa SAD-om tijekom Trumpovog posjeta, umjesto na rješavanje problema s obje strane tjesnaca, objašnjava Sung.

Za Chenga i Kuomintang, ovo bi moglo biti politički korisno uoči lokalnih izbora na Tajvanu kasnije ove godine.

Iako je svoju političku karijeru započela kao zagovornica neovisnosti, Cheng je posljednjih godina pokušala steći reputaciju graditeljice mira.

Ona "pokušava spojiti SAD i Kinu... ojačati svoj liderski status, a istovremeno ističe neuspjeh tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea da nastavi suradnju s kineskom stranom", kaže Yang iz Međunarodne krizne skupine.

Međutim, unutar Tajvana se Chengov stav o prilagođavanju Pekingu pokazao nepopularnim, kaže politolog Chong Ja-Ian s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.

„Mnogi Cheng doživljavaju kao političarku koja voli samo dobro vrijeme, oportunisticu s malo principa i političarku koja se više brine za vlastiti položaj nego za išta drugo“, kaže Chong.

"To je razlog zašto ankete pokazuju malo povjerenja u nju.

„To također znači da je spremna na kompromise“, dodaje Chong. „Kome ​​to koristi i koliko, veće je pitanje.“