Studija objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da osobe sa izraženom prekomjernom tjelesnom težinom imaju značajno veći rizik od hospitalizacije zbog bolesti poput gripa i upale pluća.

Osobe sa teškom gojaznošću imaju veći rizik od hospitalizacije i smrti od mnogih uobičajenih infekcija, pokazuje nova studija koja sugeriše da prekomjerna tjelesna težina može biti štetnija nego što se dosad mislilo.

Prema radu objavljenom u časopisu The Lancet, teška gojaznost povezana je sa 70 odsto većim rizikom od ozbiljnih infekcija, uključujući grip, upalu pluća, gastroenteritis, kao i infekcije mokraćnog i respiratornog sistema, piše Financial Times.

Ovo istraživanje ukazuje na to da gojaznost – čija se stopa u posljednje tri decenije više nego udvostručila i i dalje raste – nosi rizike koji prevazilaze dijabetes, kardiovaskularne bolesti i druge hronične poremećaje.

Glavni autor studije, profesor Mika Kivimeki sa UCL Fakulteta za nauke o mozgu u Londonu, istakao je da povezanost sa tolikim brojem različitih zaraznih bolesti sugeriše da su u pitanju "široki biološki mehanizmi". Moguće je, kaže, da gojaznost slabi sposobnost imunog sistema da se odbrani od bakterija, virusa, parazita ili gljivica, što potom dovodi do težih oblika bolesti.

Ipak, povezanost nije univerzalna. Na primjer, izrazito gojazne osobe nisu imale povećan rizik od smrti ili hospitalizacije zbog HIV-a i tuberkuloze.

Nalazi, zasnovani na podacima 540.000 osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva i Finske, sugerišu da je gojaznost možda bila faktor u nešto više od 10 odsto smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti na globalnom nivou tokom 2023. godine. Na ovu povezanost prvi put se ozbiljnije posumnjalo tokom pandemije kovida, što je podstaklo istraživače da provjere da li važi i za druge zarazne bolesti.

Otkrili su da se vjerovatnoća teških ishoda povećava kako raste tjelesna težina, a osobe sa najtežim oblicima gojaznosti imale su čak trostruko veći rizik u odnosu na one čiji je indeks tjelesne mase bio u zdravom rasponu.

Istraživači su, međutim, upozorili da se studija zasnivala na opservacionim podacima, pa se iz nje ne može potvrditi uzročno-posljedična veza. Takođe, učesnici iz Velike Britanije i Finske ne moraju nužno biti reprezentativni za opštu populaciju. Autori ističu da rezultati naglašavaju potrebu za boljom dostupnošću zdrave i cjenovno pristupačne hrane, kao i većim mogućnostima za fizičku aktivnost.

Solja Niberg sa Univerziteta u Helsinkiju, jedna od autorki studije, rekla je da je posebno važno da osobe sa teškom gojaznošću redovno obnavljaju preporučene vakcine. Kako se očekuje dalji rast globalne stope gojaznosti, "tako će rasti i broj smrtnih slučajeva i hospitalizacija zbog zaraznih bolesti povezanih sa gojaznošću", dodala je Niberg.

Studija je takođe otkrila značajne razlike među državama povezane sa učestalošću gojaznosti. U 2023. godini Sjedinjene Američke Države imale su najveći udio smrti povezanih sa infekcijama kod osoba sa gojaznošću među visokorazvijenim zemljama – čak četvrtina svih takvih smrtnih slučajeva bila je povezana sa ovim stanjem. U Ujedinjenom Kraljevstvu taj udio iznosio je jednu od šest smrti. Među analiziranim državama, Vijetnam je imao najniži udio – samo 1,2 odsto.

Sara Ahmadi-Abhari sa Imperijal koledža u Londonu, koja je analizirala globalne podatke, upozorava da, iako globalne procjene daju okvirnu sliku razmjera problema, njihovom tumačenju treba pristupiti oprezno, jer podaci o smrtnosti povezanoj sa infekcijama i gojaznošću često nisu u potpunosti precizni, naročito u zemljama sa ograničenim resursima.