Tri dana nakon prvih američkih i izraelskih udara na Iran, sukob se proširio na cijeli Bliski istok. Iranski osvetnički napadi dronovima i raketama pogodili su mete u više zemalja, a Evropa i svijet s nelagodom posmatraju može li se lančana reakcija preliti izvan regije, piše Index.hr.

U sukob uključeno 13 zemalja

Nakon početnih američko-izraelskih udara na ciljeve u Iranu, u kojima je ubijen i ajatolah Ali Hamenei, Teheran je uzvratio raketnim napadima i napadima dronovima na izraelske i američke ciljeve u regiji. Prema dostupnim informacijama, dronovi i rakete padali su u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kataru, Omanu, Libanonu, na Kipru i u Jordanu.

Procjenjuje se da je u sukob na različite načine uključeno oko 13 država, što prema analitičarima predstavlja opasnu fazu rata. U sukob se potom uključio i Hezbollah, koji je iz južnog Libanona pokrenuo napade na Izrael.

Sukob je dosegnuo i Kipar

Napad na britansku vojnu bazu Akrotiri na Kipru ima posebnu političku i sigurnosnu težinu. Zvaničnici vjeruju da su bespilotne letjelice lansirane iz Libanona, odnosno da je britansku bazu napala militantna šiitska skupina Hezbollah, koju podržava Iran.

Za razliku od zemalja regije koje su već godinama dio nestabilnog sigurnosnog okruženja, Kipar je članica Evropske unije, kojom trenutno i predsjedava. Time je sukob prvi put fizički dosegnuo evropski prostor, što ga čini drugačijim od ostalih napada u regiji.

"Iran želi uvući Evropu u rat"

Izraelski ambasador u Njemačkoj Ron Prosor optužio je Iran da želi Evropu uvući u rat na Bliskom istoku. "Kipar je dio Evrope i stoga postoji odgovornost da se odbrani Kipar", rekao je Prosor.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je za BBC News da Evropa "apsolutno podržava" američke poteze u Iranu. Naglasio je da Iran predstavlja "prijetnju" Evropi, Izraelu i široj regiji te dodao da Evropa "zaista pojačava angažman" nakon operacija provedenih tokom vikenda u Iranu.

Iran prijeti Evropi

No, ekonomski i politički efekti tek su jedan sloj krize. Mnogo ozbiljnije pitanje za evropske vlade jeste sigurnosna dimenzija sukoba i mogućnost da se destabilizacija Bliskog istoka prelije u evropski sigurnosni prostor.

Iran je danas uputio oštro upozorenje evropskim zemljama da se ne uključuju u rat, poručivši da će se svaki takav potez smatrati "činom rata". Ovo upozorenje dolazi nakon što je više zemalja najavilo moguće "odbrambene akcije" kao odgovor na iranske raketne sposobnosti, piše Euronews.

Grčka, Njemačka i Francuska obećale su pomoć Kipru u jačanju odbrane. Grčka i Francuska poslale su mornaričke fregate, a Atina je dodatno doprinijela i borbenim avionima F-16. Iranski ambasador u Španiji Reza Zabib upozorio je da će njegova zemlja "napasti bilo koju američku bazu u Evropi ako bude potrebno". Poručio je da je Iran "zemlja sposobna da reaguje".

Iran nema doseg do zapada Evrope, ali...

No, Iran nema operativne interkontinentalne balističke projektile koji bi mu omogućili napad na zapadnu Evropu. Njegov arsenal dometa seže do 2000 kilometara, koliko može dosegnuti Sajjil, iranska najdugometnija balistička raketa u operativnoj upotrebi. Kako navodi Međunarodni institut za strateške studije, britanski sigurnosni think tank specijaliziran za odbranu, sličan maksimalni domet imaju i iranski napadački dronovi tipa Shahed.

Domet od 2000 kilometara dovoljan je za pogađanje ciljeva poput Atine ili Moskve, ali nije dovoljan da bi Iran mogao dosegnuti teritoriju srednje i zapadne Evrope.

...Evropa i na druge načine može biti uvučena u rat

Postoje i drugi načini na koje bi Evropa mogla biti uvučena u rat, ne samo kroz direktne napade na vlastitu teritoriju. Associated Press već piše da američko-izraelski rat protiv Irana i uzvratni udari Teherana širom Bliskog istoka brzo uvlače Evropu u sukob.

To uključuje zaštitu vojnih baza i osoblja u regiji, organizaciju evakuacija evropskih građana te jačanje sigurnosne saradnje unutar NATO-a. I bez formalne objave rata, takve aktivnosti znače da Evropa sve više prelazi iz pozicije posmatrača u poziciju aktera sigurnosne krize.

Treba ukazati i na mogućnost prijetnje novog migracijskog vala. Agencija EU za azil na Malti kaže da bi "čak i djelimična destabilizacija" mogla generisati izbjegličke pokrete neviđenih razmjera, prenosi EU Observer.

"Raseljavanje samo 10 posto iranskog stanovništva bilo bi jednako veliko kao i najveći priliv izbjeglica posljednjih decenija", navodi se.

Iako Iran nema operativne projektile koji bi mogli dosegnuti zapadnu Evropu, sigurnosne službe upozoravaju na rastuću opasnost od asimetričnog ratovanja kroz masovne hakerske udare na bankovni sistem i kritičnu infrastrukturu te aktivaciju terorističkih ćelija na tlu EU.

Analitičar Avdagić: Očito je da Iran želi proširiti rat

Vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića pitali smo može li se sukob preliti na evropsku teritoriju.

"U ovom trenutku ne vidim realnu mogućnost da se sukob direktno prelije na evropsku teritoriju. No, očito je da Iran pokušava proširiti rat i stvoriti što širi regionalni haos. Gađanje britanske baze na Kipru pokazuje spremnost na širenje meta, iako Ujedinjeno Kraljevstvo formalno ne učestvuje u operacijama", rekao nam je Avdagić.

"Ako bi se nastavili napadi na britanske ili druge evropske vojne baze, kao i na brodove koji prolaze Hormuškim tjesnacem, osobito neselektivno, to bi moglo povećati pritisak na evropske države da reaguju. Takav razvoj događaja otvorio bi prostor za uključivanje pojedinih evropskih zemalja, prije svega kroz pomorske operacije i zaštitu plovidbe", objasnio je.

Mogući teroristički napadi?

Ističe da bi situacija mogla dobiti drugačiju dimenziju u određenim okolnostima.

"Ako bi se, na primjer, u sukob aktivnije uključila Grčka, tada bismo mogli otvoriti pitanje iranskih kapaciteta dosega prema istočnom Mediteranu. No, zasad su to prilično nategnute pretpostavke. Jedno je ono što Iran trenutno radi u regionalnom okviru, a drugo bi bilo svjesno i direktno ciljanje država Evropske unije", kaže Avdagić.

Otvara se i pitanje mogućih terorističkih prijetnji izvan direktne ratne zone. Postoje spekulacije o mogućim asimetričnim napadima putem takozvanih "spavača" ili proxy mreža, iako za takav scenario trenutno nema konkretnih dokaza.

Efekt na Evropu je već prisutan

Dok se raspravlja o mogućim sigurnosnim scenarijima, dio posljedica već je vidljiv. Napadi na Iran naglavačke su okrenuli naftno tržište.

U regiji su već prisutni poremećaji na tržištu goriva i plina, a cijene su dosegnule najviše nivoe u posljednjih godinu do dvije. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana moglo bi dodatno potaknuti rast cijena nafte.

Glavni ekonomista Evropske centralne banke Philip Lane rekao je za Financial Times da bi dugotrajni rat na Bliskom istoku mogao uzrokovati značajan porast inflacije u eurozoni i smanjiti ekonomski rast. Također, prisutne su i političke podjele unutar EU: dok Njemačka i Francuska pozivaju na suzdržanost, Španija je jasno osudila američko-izraelske napade kao opasne i nepotrebne.