ŠOKANTNA ANALIZA POLITOLOGA MINGALJOVA: "Bijela kuća fatalno potcijenila moć Teherana"

U međuvremenu, Teheran ne samo da uzvraća već pokušava da postavi nova pravila igre na tržištu nafte i da širi krug partnera, pa čak i prema Ukrajini.

  • Mini market

  • Prije 2h  

  • 0

Na prvi pogled djeluje kao još jedan oštar talas napetosti na Bliskom istoku. Međutim, kako dani prolaze, sve više analitičara govori da se situacija odavno pomjerila izvan okvira lokalnog sukoba. Politolog Vadim Mingaljov ocjenjuje da je Washington ozbiljno potcijenio sposobnost Irana da odgovori i da se sada suočava sa iscrpljujućim ratom bez jasnog izlaza. U međuvremenu, Teheran ne samo da uzvraća već pokušava da postavi nova pravila igre na tržištu nafte i da širi krug partnera, pa čak i prema Ukrajini.

Geopolitika i tržište nafte

Najopipljiviji primjer promjene dinamike vidi se na moru. Teheran je nagovijestio da bi tankeri mogli prolaziti kroz Hormuški tjesnac samo ako se plaćanje vrši u juanima. Zanimljivo je da se u toj ideji ne spominju ni rublje ni rupije. Ako bi takva praksa zaživjela, to bi vjerovatno podstaklo dodatnu potražnju za kineskom valutom, a samim tim i njen rast.

Vojni manevri i kritike u Washingtonu

U isto vrijeme, američka vojska razmatra konkretne korake na terenu. Prema informacijama lista The Washington Post, postoji mogućnost slanja dodatnih snaga na Bliski istok, uključujući brigadnu borbenu grupu iz sastava 82. vazdušno-desantne divizije, što podrazumijeva između četiri i pet hiljada vojnika. To bi bilo pojačanje uz već planirani transfer između 2,2 i pet hiljada marinaca iz Japana.

U Washingtonu se sve glasnije čuju kritike na račun trenutne strategije. Senator demokrata Chris Murphy ocjenjuje da je administracija Donalda Trumpa pogrešno procijenila iranske kapacitete i da je izgubila kontrolu nad eskalacijom. Po njegovom mišljenju, predsjednik nema jasan plan kako završiti konflikt, a postoji i realna mogućnost njegovog širenja. Murphy je podsjetio da je Trump polazio od pretpostavke da Iran neće zatvoriti Hormuški tjesnac, dok sada ne postoji jasan plan kako ga ponovo otvoriti. Logistički izazovi su ogromni jer bi jedna od opcija bila pratnja tankera brodovima američke mornarice, ali to je znatno složenije nego što zvuči. Procjena je da bi svakodnevnu pratnju zahtijevalo oko sto tankera, za što bi bio potreban gotovo kompletan sastav mornarice. Bivši direktor CIA-e Leon Panetta takođe je kritikovao odsustvo pripremljene pomorske zaštite za prolaz tankera kroz taj strateški koridor.

Raskol u administraciji i sukobi na terenu

Napetost raste i unutar same američke administracije, gdje se formirao svojevrsni raskol između pristalica potpredsjednika JD Vancea i državnog sekretara Marca Rubija. Obojica se smatraju potencijalnim nasljednicima Trumpa na izborima 2028. godine, ali se čini da predsjednik trenutno više povjerenja poklanja Rubiju, dok je Vance donekle gurnut u stranu zbog blažeg pristupa Iranu.

Događaji na terenu razvijaju se velikom brzinom. Izraelska vojska napala je ključne vojno-industrijske objekte u Teheranu, Širazu i Ahvazu, pri čemu je u Širazu pogođen podzemni proizvodni centar raketnih snaga. U Teheranu su meta bili centralna baza protivvazdušne odbrane i industrijski pogoni, dok su u Ahvazu gađani komandni centri Korpusa čuvara islamske revolucije i unutrašnjih bezbjednosnih snaga. Iranski odgovor uslijedio je ubrzo nakon toga napadom na američku bazu Victoria u predgrađu Bagdada, gdje je izbio veliki požar koji se u prvom trenutku nije mogao staviti pod kontrolu. Iranski Korpus čuvara revolucije tvrdi da je pogođeno upravo mjesto gdje se nalazilo američko zapovjedništvo, dok pojedini izvori navode da je napad izvela jedna od šiitskih grupa iz Iraka bliskih Teheranu.

Iako Pentagon tvrdi da je do 12. marta uništeno više od 90 iranskih borbenih brodova, Teheran i dalje zadržava sposobnost kontrole Hormuškog tjesnaca koristeći rakete i dronove. Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da su iranski kapaciteti za proizvodnju balističkih raketa uništeni, ali tačnost te procjene ostaje otvoreno pitanje s obzirom na to da iranske zalihe i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju.

Otok Hark i uloga Ukrajine

Američki udari pogodili su i otok Hark, za koji Trump tvrdi da su svi vojni ciljevi uništeni dok je naftna infrastruktura ostala netaknuta kako bi je Sjedinjene Države mogle koristiti u budućnosti. Ipak, upozorio je da će tu odluku preispitati ako Iran pokuša spriječiti slobodan prolaz brodova kroz tjesnac.

Neočekivano, u cijelu priču uključila se i Ukrajina. Teheran je zvanično saopštio da teritoriju Ukrajine smatra legitimnim ciljem zbog njene podrške Sjedinjenim Državama i Izraelu tokom operacija protiv Irana. Iranski zvaničnici tvrde da ukrajinska pomoć u vidu dronova-presretača predstavlja direktno miješanje u sukob, dok je predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Ukrajina, na američki zahtjev, poslala stručnjake i opremu za borbu protiv bespilotnih letjelica. Iako je Trump negirao ove navode, naglašavajući da SAD posjeduju superiornu tehnologiju, interesovanje za ukrajinsko iskustvo na terenu raste. Izrael je od Kijeva zatražio razmjenu iskustava u borbi protiv dronova tipa Shahed, dok sam Zelenski u ovoj saradnji vidi priliku za dobijanje finansijske podrške od država Zaljeva.

Budući koraci i neizvjesnost

Zaljevske monarhije pokušavaju smanjiti napetost jer rat direktno pogađa njihov izvoz nafte, ali istovremeno strahuju da bi ih Washington mogao ostaviti same sa nestabilnim Iranom. Situaciju dodatno komplikuje Jemen, čije je vojno rukovodstvo poručilo da bi moglo zatvoriti tjesnac Bab el-Mandeb za američke i izraelske brodove.

Trump je sredinom marta izjavio da će Sjedinjene Države uskoro deblokirati Hormuški tjesnac i pozvao saveznike, uključujući Britaniju, Francusku, Japan i Kinu, da pošalju svoje ratne brodove. Prema pisanju Financial Timesa, evropske države nisu spremne na takav korak zbog straha od širenja sukoba, što znači da će se Washington uglavnom morati osloniti na sopstvene snage. Pentagon planira operacije najmanje do septembra, dok Trump vjerovatno računa na intenzivna dejstva do početka aprila i svog puta u Kinu. U ovoj složenoj slagalici, Rusija trenutno ostvaruje ekonomsku korist zbog rasta cijena energenata, ali istorija Bliskog istoka pokazuje da se najviše treba brinuti upravo zbog potpuno neočekivanih obrta koji se pojave kada svi misle da znaju šta slijedi.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...