Naučnica iz oblasti ishrane objašnjava zdravstvene efekte nekih često pogrešno shvaćenih proizvoda. Neke unaprijed upakovane namirnice, poput testenine i pirinča, osnovne su namirnice koje mnogi od nas jedu kao dio uravnotežene ishrane.

Druge, poput čipsa i slatkih grickalica, očigledno niesu zdrava hrana, piše Science Focus.

Ali kod nekih upakovanih i prerađenih proizvoda, tvrdnje na deklaraciji mogu otežati odluku o tome šta je zdravo, a šta nije.

Kako nedavna studija pokazuje da ishrana bogata ultra-prerađenom hranom povećava rizik od više od 30 zdravstvenih ishoda – uključujući kardiovaskularne bolesti, metaboličke poremećaje pa čak i probleme sa mentalnim zdravljem – nivo prerade i njen uticaj na naše tijelo sve se više uzimaju u obzir.

Sve namirnice mogu biti dio zdrave, uravnotežene ishrane, ali nijesu sve podjednako nutritivne. Važno je da se planovi ishrane ne zasnivaju na tvrdnjama sa etiketa, već da se razmotri kako ove namirnice konzumiramo u širem kontekstu života i ciljeva. Svi imamo različite zdravstvene, finansijske, poslovne, vremenske i druge životne pritiske.

Takođe, nema potrebe za panikom zbog naslova koji tvrde da određena hrana može dovesti do „povećanja rizika od 50 odsto” za neku bolest.

To može zvučati kao da se vaš lični rizik udvostručuje, ali to nije slučaj – takvi podaci se zasnivaju na relativnom riziku za cijelu populaciju, a ne za pojedinca.

To znači da takvi procenti nijesu apsolutni. Oni zavise od toga koliko se neka hrana jede, koliko često, šta se još jede i kolika je početna vjerovatnoća za pojavu bolesti.

Evo nekih proizvoda koji se često pogrešno tumače, a koje možemo naći na policama supermarketa.

Gotova jela
Gotova jela poput lazanje označena izrazima poput „najfinije” i „najbolje”, predstavljaju se kao pouzdana prečica do uravnoteženog obroka.

Na prvi pogled, sastojci djeluju sasvim dobro, sa namirnicama poput testenine, mesa, sira i začina. Ipak, priprema ovih jela kod kuće i dalje je nutritivno bolja opcija.

Gotova jela često sadrže dodatne konzervanse i stabilizatore i posebno su bogata solju, kako bi bila stabilna, bezbjedna za upotrebu i ukusnija.

Proizvodnja gotovih jela je lakša i jeftinija ako proizvođači koriste manje sastojaka. Zbog toga su ovakvi „obroci” često neuravnoteženi i siromašni povrćem.

Ako kuvate kod kuće, imate više mogućnosti da dodate povrće i integralne žitarice u ono što pripremate. Takođe, možete pokušati da dodate povrće u gotova jela kako biste uskladili nutritivnu vrijednost i praktičnost.

Biljna mlijeka
Biljna mlijeka se promovišu kao „alternativa” mliječnim proizvodima – koristimo ih na isti način kao kravlje mlijeko, a sama riječ „biljno” daje utisak da su zdravija opcija. Međutim, nutritivno nijesu ekvivalentna.

Mliječni proizvodi su minimalno prerađeni, dok su biljna mlijeka ultra-prerađena. Biljke se zagrijavaju, cijede, suše u prah ili ekstrahuju, a zatim se ponovo miješaju sa vodom, često u udjelima od svega dva odsto.

Ključni nutrijenti poput kalcijuma dodaju se naknadno, ali se talože na dnu – ako se pakovanje ne promućka dobro i često, neće dospjeti u čašu.

Kada je riječ o zdravstvenim benefitima, teško je dati jasan odgovor. Biljna mlijeka su važna za ljude koji ne mogu ili ne žele da piju klasično mlijeko, ali dugoročni efekti njihove konzumacije nijesu dovoljno istraženi – većina dokaza dolazi iz studija o cijelim biljkama, a ne o mlijeku napravljenom od njih.

Zamjene za meso
Kao i biljna mlijeka, zamjene za meso imaju „oreol zdravlja” jer su „napravljene od biljaka”. Međutim, čips, votka i slatkiši su takođe tehnički napravljeni od biljaka. Koristi dolaze od konzumiranja biljaka u njihovom prirodnom obliku, a ne od sastojaka prerađenih u vještačko meso.

Smanjenje unosa mesa, naročito prerađenog, pokazalo se kao korisno za zdravlje. Ali ono čime se meso zamjenjuje utiče na eventualne koristi.

Napici kao zamjena za obrok
Ovi napici tvrde da obezbjeđuju potpunu ishranu, sa kontrolisanim kalorijskim porcijama i minimalnim trudom u pripremi. To jeste tačno, i u nekim situacijama, poput bolesti ili povrede, slabog apetita ili jednostavne praktičnosti, mogu biti neophodni.

Međutim, iako sadrže sve esencijalne nutrijente, nedostaju im druge važne komponente. Prirodna hrana takođe sadrži „bioaktivne” supstance, jedinjenja za koja se zna da doprinose zdravlju.

Zamjene za obrok takođe nemaju raznovrsnost, koja je važna kako bismo uživali u hrani i smanjili rizik od stalnog konzumiranja istog. Zato je važno da se kombinuju sa drugim namirnicama i da se potraži stručni savjet ako se često koriste.

Žitarice za doručak
Ovi proizvodi mogu biti vrlo različiti kada je riječ o nutritivnoj vrijednosti i uticaju na zdravlje. Neki su minimalno prerađeni, sa malo šećera i povezani su sa zdravstvenim benefitima, poput ovsenih pahuljica i pšeničnih pahuljica. Drugi su visoko prerađeni i bogati šećerom, pa više liče na desert nego na doručak.

Ipak, neka istraživanja povezuju konzumaciju žitarica za doručak sa boljom ukupnom ishranom. I ovdje je važan širi kontekst cjelokupne ishrane.

Granola i proteinske pločice
Ovo je veoma raznolika kategorija proizvoda. Pločice mogu biti visoko prerađene i bogate solju, šećerom i aditivima, ali kontekst ponovo igra veliku ulogu.

Ako zamjenjuju cjelovite namirnice, vjerovatno nijesu najbolji izbor za zdravlje, ali ako mijenjaju „nezdravu” hranu, mogu imati određene prednosti.

Za neke ljude, u određenim situacijama, praktičnost i dug rok trajanja pločica mogu biti korisni. Ali za većinu nas, one vjerovatno nijesu nutritivno kvalitetna svakodnevna namirnica.