Ljubitelji ljute hrane imaju razlog za optimizam: sve više naučnih studija sugerira da redovna konzumacija čili papričica može biti povezana s nižim rizikom od srčanih bolesti i dužim životnim vijekom. Istraživači ipak upozoravaju da nije riječ o čudesnom lijeku, nego o zanimljivoj povezanosti koju tek treba u potpunosti razjasniti.

Foto: Pexels

Kapsaicin kao ključni faktor

Jedno od najvećih istraživanja provedeno je 2025. godine i objavljeno u časopisu Chinese Medical Journal, u kojemu je praćeno gotovo 486.000 odraslih osoba u Kini. Rezultati su pokazali da su osobe koje su jele začinjenu hranu barem jednom sedmično imale niži rizik od vaskularnih bolesti u odnosu na one koje je gotovo nikad nisu konzumirale. Najizraženija povezanost zabilježena je kod ishemijske bolesti srca, a učinak je bio posebno vidljiv kod mlađih ispitanika i stanovnika ruralnih područja. Studija Medicinskog fakulteta Larner sa Univerziteta Vermont iz 2017. godine, objavljena u časopisu PLOS One, obuhvatila je više od 16.000 Amerikanaca i utvrdila da su redovni konzumenti ljutih crvenih čili papričica imali 13% niži rizik od ukupne smrtnosti.

Naučnici kao ključni faktor ističu kapsaicin – spoj koji papričicama daje karakterističnu ljutinu. Prema studiji iz Chinese Medical Journala, kapsaicin može pomoći u regulaciji metabolizma kolesterola, poboljšati rad krvnih žila poticanjem proizvodnje dušikovog oksida te smanjiti oksidativni stres. Na naučnom skupu Američkog udruženja za srce 2020. godine predstavljena je analiza četiri studije s više od 570.000 sudionika iz SAD-a, Italije, Kine i Irana, koja je pokazala da redovni konzumenti čili papričica imaju 26% niži rizik od smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima i 25% niži rizik od smrti općenito. Kardiolog dr. Bo Xu iz Klinike Cleveland, jedan od autora analize, izjavio je da ih je "iznenadilo otkriće da je redovita konzumacija čili papričica povezana s općim smanjenjem rizika od smrtnosti".

Foto: Pexels

Koliko ljutine je dovoljno?

Pitanje idealne količine i dalje ostaje otvoreno. Istraživanje iz Chinese Medical Journala sugerira da je zaštitni učinak bio najizraženiji kod osoba koje konzumiraju blagu do umjerenu ljutinu – što znači da čak i povremeni "srednje ljuti" obrok može biti dovoljan za potencijalne koristi. Nisu sve čili papričice iste: blage vrste poput poblano, anahajmske i banana paprike imaju laganu ljutinu prikladnu za one koji žele okus bez jakog pikantnog efekta, dok srednje ljute papričice poput jalapeña i serrana donose umjerenu oštrinu. Jako ljute vrste poput tajlandskog čilija, habanera i scotch bonneta koriste se oprezno zbog intenzivne i dugotrajne ljutine. Autori svih studija naglašavaju važnu ogradu: rezultati ne dokazuju da su isključivo čili papričice odgovorne za ove učinke, već ukazuju na snažnu povezanost koju je potrebno dodatno istražiti.

Izvor: Dnevno.hr