Naučnik sa Harvarda odlučio je na vlastitom tijelu provjeriti šta se događa kada se konzumira ekstremna količina jaja. U samo mjesec dana pojeo ih je 720, a nalazi krvi koji su uslijedili prkose svemu što smo godinama slušali o holesterolu.

Decenijama su jaja bila na glasu kao opasan neprijatelj zdravlja srca, namirnica koju treba izbjegavati ili konzumirati s velikim oprezom. Uvriježeno mišljenje, koje su promovisali i mnogi ljekari, bilo je jednostavno: jaja su puna holesterola, a holesterol iz hrane direktno podiže nivo "lošeg" holesterola u krvi, što dovodi do začepljenja arterija i srčanog udara. No, Nick Norwitz, naučnik koji je doktorirao neurometabolizam na Oxfordu i sada pohađa medicinu na Harvardu, odlučio je provesti radikalan eksperiment da bi testirao tu staru dogmu. Njegov plan je bio pojesti nevjerovatna 24 jaja dnevno, svaki dan, tokom cijelog mjeseca. To je ukupno 720 jaja.

Prije nego što je započeo svoj poduhvat, Norwitz je postavio hipotezu koja se kosila sa svime što su generacije učile o ishrani. Pretpostavio je da unos od preko 133.000 miligrama holesterola iz jaja neće povećati nivo njegovog LDL-a, takozvanog "lošeg" holesterola. Bio je to potez koji su mnogi mogli smatrati opasnim, no Norwitz je ustrajao, motivisan željom da izazove "intelektualnu provokaciju" i potakne razgovor o složenosti ljudskog metabolizma. Tokom 30 dana, njegova se ishrana uglavnom sastojala od jaja pripremljenih na razne načine, od omleta do kajgane, uz ketogenu bazu koja je uključivala meso, ribu i zdrave masti.

Mehanizam samoregulacije jetre

Nakon mjesec dana, uslijedili su nalazi krvi koji su iznenadili i samog Norwitza, ali i medicinsku zajednicu. Ne samo da njegov LDL holesterol nije porastao, već je pao za gotovo 20%. Rezultati su stizali u dvije faze: u prva dva tjedna eksperimenta, dok je bio na strogoj keto dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata, LDL mu je pao za 2%. No, pravi šok uslijedio je u drugoj polovini mjeseca, kada je zabilježen dodatni, dramatičan pad od 18%. Takav ishod bio je potpuna suprotnost tradicionalnim očekivanjima i otvorio je ključno pitanje: kako je to moguće?

Objašnjenje leži u fascinantnoj sposobnosti ljudskog tijela da se samo reguliše. Naše tijelo nije jednostavan sistem u kojem ono što pojedemo automatski završava u krvotoku. Kako objašnjavaju stručnjaci s Harvarda, većinu holesterola u našem tijelu proizvodi jetra, a na njenu proizvodnju primarno utječu zasićene i trans masti, a ne holesterol koji unosimo hranom. Kada povećamo unos holesterola iz ishrane, jetra jednostavno smanji vlastitu proizvodnju da bi održala ravnotežu, odnosno homeostazu. Upravo taj mehanizam objašnjava zašto ekstremna količina holesterola iz jaja nije dovela do katastrofalnog porasta u Norwitzovoj krvi.

Metabolička poluga i ugljikohidrati

Ipak, zašto je njegov holesterol još drastičnije pao u drugom dijelu eksperimenta? Odgovor se krije u jednom ključnom detalju i njegovoj specifičnoj fiziologiji. Norwitz je, naime, "lean mass hyper-responder", što znači da njegovo tijelo na ishranu s vrlo niskim udjelom ugljikohidrata, poput ketogene dijete, reaguje povišenjem nivoa LDL holesterola. To je metabolički potpis koji signalizira da se tijelo prebacilo na sagorijevanje masti kao primarnog izvora energije. U prva dva tjedna, on je bio upravo u tom stanju.

Promjena se dogodila u posljednja dva tjedna, kada je u ishranu svjesno uveo malu količinu ugljikohidrata - oko 60 grama dnevno, uglavnom iz voća poput banana, borovnica i jagoda. Taj naizgled mali dodatak bio je dovoljan da posluži kao "metabolička poluga". Uvođenje ugljikohidrata usporilo je proces sagorijevanja masti, a time i smanjilo potrebu tijela za transportom masti putem LDL čestica. Kako je sam Norwitz rekao: "Dodatna doza ugljikohidrata dominirala je nad ludim količinama holesterola koje sam unosio." To je bio ključni faktor koji je doveo do impresivnog pada LDL-a.

Norwitz naglašava kako cilj ovog bizarnog eksperimenta nije bio proglasiti jaja superhranom niti tvrditi da bi svako trebao slijediti njegov primjer. Njegova namjera bila je pokazati koliko je ljudski metabolizam složen i da ne postoji jedinstvena dijeta koja odgovara svima. Htio je demonstrirati kako različiti faktori, poput unosa ugljikohidrata, mogu dramatično utjecati na biomarkere, nezavisno o drugim elementima ishrane. Svoj je poduhvat opisao kao "legit-bait", odnosno mamac osmišljen da privuče pažnju javnosti i potakne ozbiljniju raspravu o metaboličkom zdravlju.

Izvor: Večernji list