Odlazeći visoki predstavnik Christian Schmidt obratio se danas Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je predstavio 69. izvještaj generalnom sekretaru UN-a o provedbi mira u Bosni i Hercegovini, upozorivši da stalne blokade i osporavanje državnih institucija vode ka “tihoj dekonstrukciji” države.

Sjednica je održana u jednom od najnapetijih političkih trenutaka nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, obilježenom najavom Schmidtovog odlaska, blokadama državnih institucija i nastavkom sporova oko budućnosti međunarodnog nadzora u BiH.

Prije Schmidtovog obraćanja, zamjenica stalnog predstavnika Rusije pri UN-u Anna Evstigneeva zatražila je njegovo izuzeće, nastavljajući stav Moskve da ne priznaje legitimitet visokog predstavnika. 

“Sigurnost stabilna, ali krhka”

U izvještaju, koji obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila 2026. godine, Schmidt navodi da ukupna sigurnosna situacija u BiH ostaje “stabilna, ali krhka”.

Naglasio je da stabilizacijska uloga EUFOR-a ostaje važna, posebno u saradnji s Uredom visokog predstavnika, dok političke krize i sporovi nastavljaju opterećivati funkcionisanje države.

Istovremeno je upozorio da neslaganja oko Dejtonskog mirovnog sporazuma nastavljaju utjecati na institucije BiH i “polako vode njihovoj dekonstrukciji”. 

Oštre kritike vlastima RS-a

Schmidt je naveo da rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska (RS) nastavlja dovoditi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, uz “sve konfrontativniju političku retoriku” koja, prema izvještaju, otvoreno cilja Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi.

Dodao je da se zastoj državnih institucija koristi kao argument za devoluciju nadležnosti prema nižim nivoima vlasti i za tvrdnje da BiH nije održiva država.

Posebno je izdvojio odbijanje vlasti RS-a da imenuju sudije u Ustavni sud BiH, kao i odbacivanje odluka tog suda. 

Dom naroda kao mehanizam blokade

U izvještaju se navodi da je blokada najvidljivija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje se pravila o kvorumu koriste kao “mehanizam blokade”.

Zbog toga brojni zakoni usvojeni u Predstavničkom domu čekaju potvrdu u Domu naroda, uključujući i zakone potrebne za održavanje prve međuvladine konferencije s Evropskom unijom i početak pristupnih pregovora.

Schmidt upozorava da i druge državne institucije trpe politički motivirane opstrukcije koje ih sprečavaju da izvršavaju ustavne i zakonske obaveze. 

Budžet kao alat slabljenja države

Visoki predstavnik je ocijenio da se budžet institucija BiH godinama koristi kao sredstvo njihovog slabljenja.

Institucije BiH su tokom cijele 2025. godine bile na privremenom finansiranju, a isti problem nastavljen je i početkom 2026.

Prema izvještaju, budžet državnih institucija više od decenije stagnira uprkos rastu obaveza i inflaciji, dok budžeti entiteta značajno rastu. 

Schmidt upozorava da se posljedice posebno osjećaju u sektorima odbrane i sigurnosti.

Upozorenje zbog BHRT-a

U izvještaju je posebno izdvojena finansijska kriza BHRT-a.

Schmidt upozorava da bi eventualni prestanak rada državnog javnog servisa predstavljao još jedan korak u procesu “puzajuće dekonstrukcije institucionalnosti države”.

Navodi i da sadašnji sistem javnog emitiranja, uspostavljen nakon rata kako bi se spriječila zloupotreba medija kakva je postojala početkom devedesetih, pokazuje ozbiljne slabosti.

Izbori u RS-u i problemi integriteta

Schmidt se osvrnuo i na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske održane u novembru 2025. i februaru 2026. godine nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku.

Naveo je da je Centralna izborna komisija poništila rezultate na dijelu biračkih mjesta zbog “raširene prevare” i nepravilnosti.

Prema izvještaju, izbori su pokazali ozbiljne slabosti izbornog sistema, uključujući lažno predstavljanje birača i glasanje bez validne identifikacije.

Zbog toga je Schmidt ponovo podržao uvođenje tehnologija za identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova pred opće izbore 2026. godine.

U izvještaju se navodi da je medijsko okruženje u BiH, posebno u RS, i dalje ograničeno.

Schmidt upozorava na politički utjecaj nad javnim servisima i dijelom privatnih medija, kao i na zastrašivanje novinara kroz pravne pritiske, neprijateljsku retoriku zvaničnika i ograničavanje pristupa službenim događajima.

Dodatni problem, navodi se, predstavljaju smanjenja finansiranja međunarodnih donatora za manje i nezavisne medije, prenosi N1.

“Tiho urušavanje demokratije”

U jednom od najoštrijih dijelova izvještaja Schmidt navodi da BiH prolazi kroz “tiho urušavanje demokratskih standarda”.

Ocjenjuje da dio političkih elita prioritet daje očuvanju političke kontrole nad institucijama umjesto kompromisu, vladavini prava i evropskim integracijama.

Korupciju opisuje kao “ozbiljan i trajan problem”, duboko ukorijenjen u javnim institucijama i svakodnevnom životu.

Schmidt također poručuje da, uprkos političkim krizama i “dekonstrukciji institucionalnog poretka”, građani, civilno društvo, lokalne zajednice i privatni sektor pokazuju “izuzetnu društvenu otpornost” koja može pomoći zemlji da izađe iz stagnacije.