Zbog rata na Bliskom istoku i rastuće nestabilnosti globalnih trgovinskih ruta, mnoge države pokušavaju osigurati dugoročnu sigurnost snabdijevanja hranom. U tom kontekstu, države Kina i Kazahstan dogovorile su uspostavljanje zajedničke platforme za trgovinu žitaricama koja će funkcionisati na osnovu kineske Nacionalne internet platforme za trgovinu žitaricama. Riječ je o projektu koji je dio kineske inicijative Belt and Road Initiative (Inicijativa pojas i put), a koji bi mogao značajno promijeniti tokove globalne trgovine hranom, piše medijska kuća CPG.

Poljoprivredna razmjena između dvije zemlje tokom 2025. godine porasla je za 36,8% i dostigla vrijednost od 1,97 milijardi dolara, dok je u prva tri mjeseca 2026. godine kazahstanski izvoz u Kinu skočio za čak 82,4%, na oko 550 miliona dolara.

Kina pravi alternativni prehrambeni koridor

Zamjenik kazahstanskog ministra poljoprivrede Ermek Kenžehanuli i generalni direktor kineske Državne uprave za hranu i strateške rezerve Liu Huanšin saopštili su da će nova platforma omogućiti kompanijama iz obje države trgovinu sojom, uljaricama i proizvodima iz sektora ulja i masti putem direktnih ugovora i konkurentskih pregovora.

Direktor Liu Huanšin izjavio je: "Kazahstan je važan partner Kini u osiguravanju prehrambene sigurnosti i razvoju održivih lanaca snabdijevanja poljoprivrednim proizvodima."

Nova digitalna platforma praktično će povezati kineske i kazahstanske proizvođače bez velikog broja posrednika, čime će se smanjiti troškovi i ubrzati trgovina. Dvije zemlje razgovarale su i o izgradnji logističkih centara i takozvanih suhih luka na granici, kao i o razmjeni tehnologija za skladištenje i preradu hrane. Za Kazahstan, koji nema izlaz na more, takva infrastruktura je od ključnog značaja jer se izvoz prema Kini gotovo u potpunosti oslanja na kopnene koridore. Kina ovim projektom pokušava smanjiti zavisnost od pomorskih ruta koje postaju sve rizičnije zbog ratova i geopolitičkih sukoba. Posljednjih godina Peking je dodatno ubrzao strategiju diversifikacije snabdijevanja hranom zbog trgovinskih sukoba sa SAD-om, napetosti s Australijom i mogućih poremećaja na ključnim pomorskim pravcima kroz Malajski moreuz. Kazahstan Kini nudi nekoliko velikih prednosti: dvije države dijele više od 1.700 kilometara granice, Kazahstan raspolaže ogromnim poljoprivrednim površinama i viškovima žitarica i uljarica, dok kopneni transport omogućava stabilnije i jeftinije snabdijevanje.

Hrana postaje pitanje nacionalne bezbjednosti

Analitičari upozoravaju da ovakav razvoj događaja pokazuje kako hrana sve više postaje geopolitičko i bezbjednosno pitanje. U slučaju ozbiljne globalne prehrambene krize ili blokade morskih puteva, Kina bi zahvaljujući kopnenim koridorima preko Centralne Azije mogla zadržati pristup ključnim zalihama hrane za svojih 1,4 milijarde stanovnika. Istovremeno, dugoročni ugovori između Pekinga i Astane mogli bi promijeniti i globalno tržište hrane. Sve veći dio kazahstanske proizvodnje žitarica i uljarica bit će usmjeren direktno prema Kini, umjesto prema otvorenom svjetskom tržištu, što bi moglo dodatno pojačati konkurenciju velikim izvoznicima poput Brazila, Sjedinjenih Američkih Država i Argentine. Nova kinesko-kazahstanska platforma zato nije samo obični trgovinski sporazum — već dio mnogo šire strategije stvaranja paralelnog sistema globalnog snabdijevanja hranom u svijetu sve većih kriza i neizvjesnosti.