Da li je budući član Predsjedništva BiH sa ili bez pokrića? Utemeljitelj HDZ-a BiH kontra HDZ-a BiH. Stara priča, novi akter. General, obavještajac i pravnik u borbi za fotelju ili za suštinsku promjenu? Čiju podršku ima, a na čiju cilja? Majstor karatea kao izazivač prekaljenih šampiona političkih majstorija. U večerašnjem izdanju emisije Plenum gostovao je Zdenko Lučić, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Govoreći o izboru novog visokog predstavnika, Lučić je kazao da očekuje da će funkciju preuzeti italijanski kandidat te da će zadržati bonske ovlasti.

„Najbolje bi bilo da nemamo visokog predstavnika, da nemamo OHR i da nemamo tutora u Bosni i Hercegovini. Međutim, s obzirom na složenu političku situaciju i elite koje vode ovu politiku, doveli smo se u situaciju da nam još uvijek trebaju i OHR i međunarodna zajednica“, rekao je Lučić.

Ocijenio je da Bosna i Hercegovina već godinama trpi posljedice istih političkih obrazaca.

„Ukoliko ove elite koje vladaju posljednjih 30 godina nastave svoj kontinuitet, a ja to nazivam kontinuitetom kaosa, neće biti dobro ni za Bosnu i Hercegovinu ni za tri konstitutivna naroda“, kazao je.

U politiku ušao zbog „represije“ i stanja u kantonu

Objašnjavajući razloge ulaska u politiku, Lučić je rekao da je nezadovoljan stanjem u Zapadnohercegovačkom kantonu.

„Dignitet malih ljudi, njihovo dostojanstvo i ugled toliko su narušeni da ne mogu konzumirati temeljna ljudska prava. Nemaju pravo slobodno govoriti, nemaju pravo raditi, a represija je tolika da to komunizam nije vidio“, rekao je.

Dodao je kako vjeruje da političke promjene mogu donijeti više demokratije.

„Uvodimo festival demokracije u Hercegovini. Neki se zbog toga puno muče, ali ja se nadam da će demokracija konačno zaživjeti“, poručio je.

Sedmorka uskoro postaje desetorka

Lučić tvrdi da njegova politička podrška raste te da koalicija koja ga podržava više nije petorka.

„U međuvremenu smo dobili podršku još dvije stranke i sada smo sedmorka, a vrlo brzo ćemo biti desetorka. Pridružit će nam se stranke iz Posavine, Brčkog i Srednje Bosne, a bit će još podrške iz HNS-a“, rekao je.

Istakao je i da je podrška partnera stabilna.

Kandidatura i HDZ BiH

Govoreći o svojoj kandidaturi, Lučić je poručio da nema namjeru odustati.

„Kako da povučem kandidaturu kad sam ljepši, jači, pametniji i imam više iskustva? Gradio sam Federaciju kao vojnik, kao parlamentarac i kao bankar“, rekao je.

Posebno je kritikovao stanje u HDZ-u BiH.

„HDZ BiH ne može biti stranka jednog čovjeka. To je stožerna stranka hrvatskog naroda i mora proći kroz demokratske procedure“, kazao je.

Tvrdi i da unutar stranke ima značajnu podršku.

„Trenutno u HDZ-u BiH imam 70 posto članova koji su moji prijatelji i sve informacije koje se tiču HDZ-a dobijem praktično u istom trenutku“, rekao je.

Razlog zbog kojeg ne sumnja u podršku HDZ-a u Hrvatskoj je, kako je naveo, bolji odnos sa vrhom države od onog koji ima gospodin Čović.

„Bolji sam i s premijerom Andrejem Plenkovićem i sa predsjednikom države nego on“, naveo je Lučić.

O Bećiroviću, odnosima s Bošnjacima i položaju Hrvata u RS-u

Na pitanje koga vidi kao najozbiljnijeg kandidata među Bošnjacima, izdvojio je Denisa Bećirovića.

„Najveće šanse dajem gospodinu Bećiroviću zato što je umjeren, Europejac i zato što njegov rad pokazuje da je korektan“, rekao je.

Lučić je naglasio da njeguje korektne odnose sa svim narodima u Bosni i Hercegovini, ali da svoju kandidaturu ne zasniva na glasovima Bošnjaka ili Srba.

„Tražit ću glasove Hrvata, isključivo Hrvata. Ne treba mi nijedan glas Bošnjaka ili Srbina i pobijedit ću sigurno. Imam dobre poslovne i prijateljske odnose sa svim narodima, ali smatram da svako treba glasati za svog kandidata“, rekao je.

Govoreći o mogućnosti da dobije podršku birača iz drugih naroda, bio je isključiv.

„Da mi dođe jedan bošnjački glas u moju korist, odrekao bih se kandidature.“, rekao je Lučić.

Govoreći o položaju Hrvata u Republici Srpskoj, ocijenio je da njihova prava nisu u potpunosti zaštićena.

„Iz Republike Srpske protjerano je 200.000 Hrvata, a temeljna ljudska prava se tamo ne primjenjuju. To je jedan od razloga zašto OHR još uvijek mora ostati“, rekao je.