Nova promatranja svemirskog teleskopa James Webb pokazala su da su neke od prvih galaksija u svemiru rasle nevjerovatno brzo, ali su jednako brzo prestajale stvarati nove zvijezde. Naučnici vjeruju da su za to odgovorni snažni kosmički vjetrovi koji doslovno izbacuju plin potreban za nastanak novih zvijezda, čime galaksije postupno "umiru".

Međunarodni tim astronoma objavio je rezultate istraživanja u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, a posmatrali su sistem galaksija nazvan CRISTAL-02, kakav je izgledao prije oko 13 milijardi godina, odnosno samo milijardu godina nakon Velikog praska.

Sudari koji gase život

Galaksije se pritom ne sudaraju poput vozova, nego se spajaju u jednu veću strukturu. Međutim, takvi sudari izazivaju snažne procese koji mogu imati kobne posljedice. Tokom spajanja dolazi do naglog stvaranja velikog broja novih zvijezda, a njihove snažne radijacijske struje i kasnije eksplozije supernova stvaraju vjetrove koji raspršuju hladni plin iz kojeg nastaju nove zvijezde, piše Live Science.

Naučnici su otkrili da CRISTAL-02 svake godine stvara oko 260 zvijezda mase Sunca, ali istovremeno gubi više od 500 Sunčevih masa plina godišnje. Drugim riječima, materijal potreban za stvaranje novih zvijezda izbacuje se dvostruko brže nego što nastaju nove zvijezde.

"Galaksija ima iznimno snažan vjetar koji izbacuje materijal dvostruko brže nego što stvara zvijezde", izjavila je voditeljica istraživanja Rebecca Davies sa Sveučilišta Swinburne u Australiji. Ako se takav proces nastavi, galaksija bi mogla ostati bez plina potrebnog za nastanak zvijezda za manje od 100 miliona godina, što je u astronomskim razmjerima tek trenutak.

(Foto: Live Science/Screenshot)

Sudbina Mliječne staze

Posljednjih godina teleskop James Webb otkrio je velik broj masivnih galaksija koje su se pojavile vrlo rano u historiji svemira, ali su već nakon relativno kratkog vremena prestale stvarati zvijezde i postale takozvane "mrtve" ili mirujuće galaksije. Novo istraživanje pruža moguće objašnjenje tog fenomena. Prema riječima naučnika, gotovo polovica masivnih galaksija iz ranog svemira nalazi se u interakciji s drugim galaksijama, što sugerira da se ne radi o rijetkoj pojavi nego o uobičajenom procesu. Ipak, autori upozoravaju da još ne mogu sa sigurnošću isključiti drugu mogućnost, prema kojoj bi za izbacivanje plina mogle biti odgovorne supermasivne crne rupe.

Iako se opisani događaji odnose na vrlo daleku prošlost svemira, slični procesi odvijaju se i danas. Astronomi procjenjuju da će se naša galaksija, Mliječna staza, za otprilike 4,5 milijardi godina sudariti i spojiti s Andromedom, najbližom velikom susjednom galaksijom. Taj će događaj vjerovatno izazvati snažan val stvaranja novih zvijezda i moćne galaktičke vjetrove, slične onima koje danas posmatramo u sistemu CRISTAL-02. Nakon toga bi se Mliječna staza i Andromeda mogle pretvoriti u jednu veliku eliptičnu galaksiju u kojoj više neće nastajati nove zvijezde.

Izvor: Dnevno.hr