"'Koja je to zemlja, jedina članica koja nije prihvatila stav EU o eskalaciji na Bliskom istoku, uključujući poziv na trenutni prekid vatre?', pitao je jedan novinar u utorak uvečer Josepa Borrella, a ovaj je neuobičajeno otvoreno odgovorio: 'Bila je to Mađarska, kao što ste, vjerovatno, pretpostavili'", prenose autori teksta u "Süddeutsche Zeitungu".

Ovaj list izvještava da je "ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto rekao poslije videokonferencije da principijelno ima problema s evropskim izjavama o Izraelu. Premijer Orban razvio je bliske veze sa premijerom Benjaminom Netanyahuom pa tako Mađarska važi za zemlju u EU u kojoj Izrael uživa najveću podršku. Mađaru je smetala činjenica da u zajedničkoj izjavi koju je formulisao Borrell - Izrael, uprkos pravu na samoodbranu, mora da poštuje međunarodno humanitarno pravo i da deložacije u Istočnom Jerusalemu moraju da se okončaju."

"Süddeutsche Zeitung" podsjeća da je „prije manje od deset dana Mađarska blokirala deklaraciju EU o kineskom zakonu o sigurnosti za Hong Kong. Krajem marta, Mađarska je, doduše, podržala sankcije EU protiv četvorice Kineza zbog suzbijanja muslimanskih Ujgura u Sinđangu, ali je ministar vanjskih poslova Peter Sijarto kazne javno nazvao besmislenim i štetnim. I prije toga je Mađarska štitila Peking od kritika i EU, napominje "Süddeutsche Zeitung" i piše dalje:

„Orban voli da prijeti svojim vetom, naprimjer u pregovorima o budžetu EU - a također, nijedna članica svoje protivljenje zajedničkim stavovima EU ne pokazuje tako provokativno kao Mađraska.

Benjamin Netanyahu i Viktor Orban

Jedno od objašnjenja činjenice da Budimpešta štiti Peking i Moskvu, mogle bi biti rastuće ekonomske veze. Mađarska je od svojih istočnih partnera uzela kredite za velike infrastrukturne projekte. A o uslovima tih kredita se ništa ne zna, jer kao što je to uobičajeno za Orbana, relevantni ugovori s istočnim partnerima su strogo povjerljivi," piše "Süddeutsche Zeitung" u tekstu u kojem je i sljedeći komentar. 

Gospodin nem

„Nem na mađarskom znači ne i ta riječ se trenutno često čuje u EU. Viktor Orban rekao je nem mehanizmu vladavine zakona, a kada to nije pomoglo, zaprijetio je s nem budžetu EU. Rekao je nem kada je izraz rodna ravnopravnost trebalo da se pojavi u jednom saopštenju sa socijalnog samita EU. On kaže nem rezolucijama protiv Kine i Rusije. A sada je rekao nem zajedničkom pozivu EU na prekid vatre na Bliskom istoku.

Nekada je kako legendarni, tako i namršteni sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko važio za gospodina njet, jer je tokom hladnog rata odbacivao svaki kompromis u Vijeću sigurnosti UN-a. Sada se čini da je Mađarska u hladnom ratu protiv vlastitih partnera.

Orban je i dalje nepokolebljivo odan svom prijatelju Benjaminu Netanyahuu i odbija da kritikuje Moskvu i Peking. Približavanje dvjema silama na istoku već godinama je politika Vlade u Budimpešti. Orban želi da se zaštiti od gubitka moći u EU, kao i u svojoj zemlji. Velike projekte finansira novcem iz Rusije i Kine i vjeruje da time kupuje politički suverenitet. Ali, vara se. Time samo i sebe i svoju zemlju čini zavisnijim od stranih gospodara", smatra Katrin Kalvajt u komentaru za "Süddeutsche Zeitung".

Orban je sve više izolovan

Tekst za "Rheinische Post" Ulrih Krekel počinje konstatacijiom da "Viktoru Orbanu ne ide baš dobro". "Iznad svega, tu je jedna brojka koju šef vlade Mađarske ne može da sakrije, čak ni svojom rigidnom medijskom politikom: 2.997 smrtnih slučajeva od Covida-19 na milion stanovnika. To je najgora vrijednost na svijetu. Mađarska ima skoro petnaest puta više žrtava korone od Indije, kod koje ta cifra iznosi 204", piše ovaj list i nastavlja:

„Za premijera koji vlada jedanaest godina apsolutnom većinom, to nije samo gorka računica. Iznad svega je to dokaz da je loše radio svoj posao. I zato je sada i sam pod pritiskom. Jer, u Mađarskoj se za jedanaest mjeseci bira novi parlament.

Ako je vjerovati budimpeštanskom politikologu Gaboru Toroku, prvi put u jedanaest godina Orban itekako ima razloga da se zabrine za svoju moć. A to nema veze samo sa pandemijom. Orban ima još većih problema u EU. Nakon višegodišnjeg spora, Fides je sredinom marta morao da napusti Evropsku narodnu stranku (EPP). 

Orban je sam otišao i tako izbjegao da bude izbačen iz kršćanske konzervativne partijske porodice, kojoj pripadaju i njemačke CDU/CSU. On koji je nekada bio pod okriljem Helmuta Khola, izgubio je podršku najmoć́nije države EU. Njemačkim konzervativcima je prevršilo, zbog njegovih napada na Bruxelles i njegove antidemokratije.

Orban je sada prilično izolovan u Evropi. Bregzitom su otišli moćni EU skeptici iz Britanije. U Italiji je desničar Matteo Salvini izgubio utjecaj. A postoje i pukotine u Orbanovom savezu sa poljskim PiS-om.

To ima, prije svega, veze s Orbanovom bliskošću s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji se u Varšavi doživljava kao agresor. Pritom moskovska nuklearna kompanija Rosatom nastavlja sa izgradnjom novih reaktora u nuklearnoj elektrani Paks u Mađarskoj. A kada je korona zimus u Mađarskoj izmakla kontroli, vlada je kupila rusku vakcinu "Sputnjik V", ne čekajući odobrenje EU" piše "Rheinische Post".

I onda ovaj list konstatuje da će „ove jeseni, kada se povuče Angela Merkel, Orban biti šef vlade s najdužim stažem u EU. S druge strane, izgleda da budućnost pripada drugima: 34-godišnjem austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu, naprimjer, ili Annaleni Baerbock (40), zvijezdi njemačkih Zelenih. Njena stranka u parlamentu EU ima najtvrđi kurs protiv Orbana."

„Na kraju, moglo bi doći do frontalne konfrontacije u kojoj više ne bi bio isključen ni „Hungegzit", izlazak Mađarske iz EU. Kako bi osigurao svoju autoritarnu moć, Orban bi mogao da se uzda u Rusiju i Kinu. A da li će mu to uspjeti - i o tome 2022. odlučuju birači u Mađarskoj", zaključuje "Rheinische Post".