Zastupnik Zelenih u Bundestagu Boris Mijatović u intervjuu za televiziju Hayat da Milorad Dodik dovodi u pitanje pravila međunarodne zajednice koju je ranije predstavljao Valentin Inzko, a danas je predstavlja Christian Schmidt.

Kako komentarišete izlaganje i izvještaj gospodina Christiana Schmidta u Bundestagu?

Visoki predstavnik je zabrinut zbog trenutne situacije i to iz jasnih razloga. Njegov posao je da se fokusira na provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj sporazum se očito sada dovodi u pitanje etnonacionalističkim prijetnjama.

Usto, zemlja ima mnogo veće probleme: zdravstvena zaštita u vrijeme pandemije, zima, nedostatak ekonomske perspektive, itd. Državi su potrebni odgovori na mnoga pitanja, ali visoki predstavnik ima nadležnost samo da se fokusira na održavanje mirovne perspektive u zemlji.

Jeste li zabrinuti zbog onog što će se dogoditi u BiH nakon njegovog izlaganja?

Brinu me parade oružja na ulicama. Ništa se ne može dobiti ovim pretjeranim i agresivnim prizorima. Osim toga, ljudi u Bosni i Hercegovini imaju mnoga druga pitanja. Vrijeme je da razgovaramo o odgovorima.

Izlaganje Ureda visokog predstavnika važno je za međunarodnu zajednicu jer g. Schmidta šalje Vijeće za provedbu mira kako bi osigurao mir. I njegove riječi treba čuti. Ali i građani Bosne i Hercegovine moraju dobiti odgovore na svoje svakodnevne životne probleme.

Koliko je važno da se EU pridruži američkim sankcijama za Milorada Dodika i koliko je izvjesno da će do toga doći?

Nacionalističke prijetnje nisu isključivo problem Bosne i Hercegovine. U Evropskoj uniji se suočavamo sa sličnim problemima, a u nekim zemljama neki od ovih opasnih aktera dobili su pristup važnim političkim pozicijama. Ali to nas neće spriječiti da se fokusiramo na ono što se dešava: Milorad Dodik očigledno osporava Mirovni sporazum. On je na putu odcjepljenja i očigledno priprema oružane snage.

Ovo je ogromna prijetnja miru u regiji i međunarodna zajednica mora poslušati riječi svog visokog predstavnika. Drago mi je da Njemačka ima ministra vanjskih poslova koji je vrlo jasan u svom stavu. Ne smijemo dozvoliti da se to dogodi i rizikovati još jedan oružani sukob.

Ima li u EU dovoljno jedinstva za sankcije?

Da. Na kraju krajeva, ni jedna članica EU više ne želi doživljavati oružane sukobe na našem kontinentu. I sigurno ne u srcu Evrope. Lekcija naučena iz naše historije jeste da agresivno nadmetanje nacija nikada nije bolje od saradnje.

Nekoliko autokrata možda širi nacionalističke snove, ali svi su oni završili košmarima sa stotinama hiljada mrtvih prijatelja. Bosna i Hercegovina možda jeste kompleksno društvo s mnogim izazovnim pitanjima, ali zemlja ima mnogo prijatelja u Evropi. Uvjeren sam da će se EU zalagati za integritet Bosne i Hercegovine i sigurnost svih ljudi u njoj.

Je li uvjetovanost finansijskim sredstvima jedan od najboljih načina sankcionisanja?

Sankcije su uvijek kraj jednog dužeg puta, a ne prva mjera koja se preduzima. Godinama g. Dodik dovodi u pitanje pravila međunarodne zajednice koju je ranije predstavljao g. Inzko, a danas je predstavlja g. Schmidt.

Brojni su njegovi pokušaji da destabilizuje Bosnu i Hercegovinu. Ispijanje rakije u Predsjedništvu BiH nije automatski dobra politika. I da budemo vrlo jasni: negiranje genocida u Srebrenici i ponovno dovođenje zemlje u opasnost od rata mora dovesti do sankcija međunarodne zajednice.

Koliko je važno da se istraje u sankcijama, da to bude upozorenje za sve one koji bi krenuli Dodikovim putem?

Nadam se da više nema ideja o provokacijama kojima se budućnost cijele regije stavlja na kocku. Visoki predstavnik je jasno stavio do znanja da ne postoji alternativa miru koju međunarodna zajednica može prihvatiti.

Dakle, svijet ne smije skrenuti pogled kada na scenu stupa politika zasnovana na etnonacionalizmu.

Predsjednik Hrvatske, naše susjedne zemlja koja je i članica EU, protivi se ovim sankcijama i kazao je da je za njega izdajnik onaj koji glasa za sankcije. Kako ovo komentarišete?

Ne znam za tu izjavu. Ali sigurno su Hrvatska, ali i Srbija, uključene u ovu raspravu. A svakako, glavni zajednički interes jeste očuvanje mira u Bosni i Hercegovini, kao i u cijeloj regiji.

Sankcije također pokazuju da je zemlji potrebno više razgovora o drugim pitanjima: zdravstvu, trgovini, borbi protiv kriminala i korupcije, itd.

U Bosni i Hercegovini trenutno traju pregovori o Izbornom zakonu BiH. Pojedine stranke su izašle iz pregovora zbog aktuelne krize u državi koju uzrokuje Milorad Dodik. Smatrate li da je sada adekvatna situacija da se razgovara o najvažnijem zakonu za državu i njene građane?

Izborni zakon je složena tema. Svi politički akteri saglasni su da su zemlji potrebne reforme. Prema mom mišljenju, etnonacionalistička priča neće pomoći regiji. Slobodni i pošteni izbori ne mogu više ići uz diskriminaciju. Ali ovo je diskusija Bosne i Hercegovine. Sud pravde Evropske unije jasno navodi šta definiše demokratske izbore.

Prema mom mišljenju, neće biti privilegija za bilo kakvu etničku, vjersku ili neku drugu pozadinu. Ali opet, ova diskusija se ne smije prebaciti. Postoje jasni pravni standardi koji se moraju poštovati. O tome se mora razgovarati s građanima Bosne i Hercegovine. Ovo se predugo odgađa.

Tim pregovorima prisustvuje i sam Dodik. Gospodine Mijatoviću, koliko je porazno o ovakom zakonu razgovarati s Dodikom?

Zadatak je povezati državu ovom diskusijom. Građani Bosne i Hercegovine traže stabilan i demokratski okvir u kojem bi zemlja mogla postaviti temelje za bolju ekonomsku budućnost. Otvoren je put ka Evropskoj uniji.

Pandemijska kriza i dalje traje. Ljudi u zemlji žele posao i sigurnost. Ovoj zemlji su potrebne reforme. Teške reforme, ali neophodne. Reforme za borbu protiv korupcije, za uspostavljanje administracije kojoj mogu vjerovati. Ne postoji način da se iko izvuče iz odgovora na ova pitanja.

Kako komentarišete model Izbornog zakona koji zagovara HDZBiH, tzv. legitimno predstavljanje?

U demokratskom sistemu nema legitimiteta za privilegije ove vrste.