Nedavno provedena studija pokazala je da redovita umjerena do žešća fizička aktivnost tokom sedmice slično djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sistema kao umjerena do žešća fizička aktivnost koncentrirana u sklopu jednog do dva dana - obično vikendom, piše Medical News Today.

I kod 'vikend vježbača' i kod onih koji su redovito vježbali tokom sednice zamijećen je manji rizik od srčanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i moždanog udara, pokazali su rezultati studije objavljeni u JAMA Trusted Source.

Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sistema, no s obzirom na današnji ubrzani način života pojedincima je često teško redovito se baviti nekom aktivnošću tokom radne sedmice.

Treninzi vikendom u odnosu na vježbe tokom sedmice

Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti sedmično.

Željeli su ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dviju skupina vježbača - osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u sedmici (takozvani vikend vježbači) i onih koji su ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz sedmicu.

Da bi napravili preciznu usporedbu u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta sedmično. Ova skupina nije dosegla prag preporučene tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom.

Studijom obuhvaćeno 90.000 ispitanika od prosječno 63 godine

U studiji je sudjelovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine života.

Svi su sudionici sedam dana nosili akcelerometre na zapešćima da bi se evidentirala razina njihove fizičke aktivnosti.

Istraživači su, na temelju razine aktivnosti sudionike klasificirali kao vikend vježbače, one koji redovito vježbaju ili neaktivne.

Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u skupini koja redovito vježba, a 33,7 posto ih je ocijenjeno neaktivnima. Znanstvenici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stupnja obrazovanja i pušenje.

Dobrobit nakon 6 godina praćenja gotovo ista

Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu na fizički neaktivne osobe bio za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend vježbača.

Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je isti - 20 do 27 posto manji.

Slični su rezultati otkriveni i u osoba koje su tjedno prosječno vježbale oko 230 minuta.

Važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored

Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today je pojasnio da rezultati upućuju na to kako su "i obrazac aktivnosti vikend vježbača i ujednačeniji obrazac sedmične aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima. Čini se da je za poboljšanje zdravlja krvožilnog sistema važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored.”

Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije sudjelovao u studiji, za MNT je istaknuo ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti.

Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sistema jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovita tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni tlak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito koristi kisik.