Evropski put Bosne i Hercegovine nakon sastanaka u Briselu donio je za pojedine dobru političku klimu, ali ne i zamah u ostvarivanju rezultata i evropskih zakona. Iako se postigao dogovor u vezi sa Fronteksom i Zakonom o sprečavanju pranja novca, jasno je - većih rezultata u reformama nema bez pritiska međunarodne zajednice. Pokazatelj tome je i posljednje upozorenje visokog predstavnika u BiH Christian Schmidt. Znamo, stavovi partnera su različiti, i zbog toga se većina krupnih pitanja i dalje usaglašava. Vremena imaju do marta.

"Evo vidite i sami da se to mijenja iz dana u dan - od blokade do pozitivnih stvari", kaže predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

U najkraćem, to je definicija odnosa koalicionih partnera državne vlasti u ovoj godini. Blokade su prednjačile, a posljednje iznenađenje im je priredio visoki predstavnik u BiH. Da vladajući neodgovornošću ne iznenade međunarodne prijatelje, pa ih više ne poziva nego upozorava da rade svoj posao.

"Ako do rezultata ne dođe, onda ne možemo zavisiti od nekih obećanja. Ove sedmice se to mora uraditi. Ako se to ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost, koja ima ovlaštenje da donese takvu odluku", upozorio je Šmit.

A moraju donijeti izmjene Izbornog zakona BiH i to u dijelu koji se odnosi na tzv. integritet izbora, elektronsko brojanje glasova i identifikaciju glasača. Požuruje ih, jer ih čeka mnogo posla. To je matrica, jer je i posjeta Briselu i mogući paket predpristupne pomoći od milijardu eura doveo do postizanja saglasnosti u vezi sa sporazumom sa Fronteksom i usvajanjem zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. 

"Sasvim izvjesno, morat ćemo se sastajati i rješavati ova pitanja ako želimo dobro BiH, ukoliko želimo da idemo, a svi govorimo deklarativno da smo na tom putu", ističe Nikšić.

"Činjenica da smo pokrenuli Frontex, Zakon o sprječavanju pranja novca, pokazuje da mi koliko god je uzbrdo, svoje kretanje ipak nastavljamo i da ova priča ne stoji", navodi lider Naroda i pravde Elmedin Konaković.

Za SNSD ne stoji priča da se za sva rješenja mora otići u Brisel. Dobro je poznat i njihov stav o Šmitovim odlukama. Kažu, zalažu se za evropska načela, ali poručuju rješenja se moraju najprije tražiti u BiH. Energija za dogovor, tvrde, treba biti usmjerena ka tome da se političari osamostale. 

"I ja zato mislim da je usporen put BiH, zato što jedna struktura iz Federacije samo sluša šta kaže Američka ambasada, jedna struktura sluša samo šta kaže ambasador Sattler, a pri tome zanemarju činjenicu da postoji treća strana s kojom treba pregovarati u skladu sa Ustavom", kaže Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

A za Ustav su političari iz Republike Srpske, ponavlja ministar Košarac. Prioritet im je zakon o Ustavnom sudu BiH. Problem je sam naziv zakona - da li će biti Zakon o Ustavnom sudu ili zakon o statusu međunarodnih sudaca. Ali političari uvjeravaju i dalje se radi na reformskim, evropskim zakonima. 

"Mi smo doslovno na 2,3 članka 'stali' koje nastojimo riješiti, gdje moramo doći ili do kompromisa ili rješenja koje će biti prihvatljivo i u skladu sa međunarodnim standardima. Da li smo mogli bolje, ponavljam, sigurno jesmo, ali da li je bilo loše ovo što smo uradili, ne bih se složio da je ovo loš rezultat", naglašava ministar pravde BiH Davor Bunoza.

"Moramo vidjeti jasne rezultate i u reformama i u EU putu, i u NATO putu i što je najbitnije u ekonomiji, imamo nazanake da nimalo neće biti dobro u ekonomiji", kaže predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Šta nas čeka, nejasno je, ali je jasno da rezultat mora biti zadovoljavajući za EU zvaničnike. Osim Ustavnog suda BiH, na čekanju je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Još jedan od uslova za otvaranje pregovora koji nije usaglašen. A obećanje vladajućih je da će sve biti završeno u prva dva mjeseca 2024. godine.