Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

Ruski ministar obrane, general Sergej Šojgu, u prvih deset godina mandata odlično je radio svoj posao, ali otkako je 24. veljače 2022. krenula njihova invazija na Ukrajinu, zbog stanovitih grešaka koje su imale negativan utjecaj na ratištu, sve više mu je upućivano kritika, pa se očekivalo da bude smijenjen, što se i dogodilo 12. svibnja, ali nije poslat u mirovinu. On je, ipak, čovjek od velikog povjerenja predsjednika Vladimira Putina da bi tek tako nestao iz politike, te je postavljen za tajnika Vijeća sigurnosti, koje kontrolira sigurnosne i obavještajne službe i sve drugo što je suport armiji. I koliko god je očekivan Šojguov odlazak iz resora zapovijedanja, mnogi su bili zatečeni imenovanjem doktora ekonomije Andreja Belousova za novog ministra obrane. On je u prošloj vladi premijera Mihaila Mišustina bio potpredsjednik zadužen za gospodarstvo, a sada kao ministar predviđeno je da se pretežno bavi logističkom potporom vojsci koja podrazumijeva puno korištenje raspoloživih materijalnih, financijskih i ljudskih resursa za održavanje i jačanje spremnosti ruskih postrojbi angažiranih u invaziji.

Vladimir Putin se već treću godinu trudi da ubijedi svijet i Ruse kako ekonomija njegove zemlje nije nimalo pogođena uvedenim sankcijama i izdvajanjima za rat u Ukrajini, ali situacija u praksi je drugačija. U deset paketa sankcija Evropska unija umnogome je oslabila sposobnost Rusije da financira rat, a posebno je to usmjereno na političku, vojnu i gospodarsku elitu odgovornu za invaziju. Mjere ograničavanja nisu usmjerene na rusko društvo i zbog toga se one ne primjenjuju na područja kao što su hrana, poljoprivreda te zdravstveni i farmaceutski sektor. Znači, koliko god bila spremna za sankcije, ruska ekonomija trpi određene posljedice rata i zbog toga će misija Belousova najvjerojatnije biti da popravi ratni proračun Rusije i obezbijedi sredstva za nastavak financiranja rata u Ukrajini. Ovo je nagovijestila i njegova prva izjava nakon što ga je Putin predložio za ministra obrane budući da je u Vijeću Ruske Federacije, na konsultacijama o svojoj kandidaturi, iznio niz zadataka na kojima će raditi i svi se tiču invazije na Ukrajinu, koju Moskva i dalje naziva specijalnom vojnom operacijom.

Belousova čeka i veliko pospremanje u Ministarstvu obrane RF budući da je dio kadrova opterećen korupcijom i drugim zloupotrebama koje bivši ministar Šojgu ili nije imao snage ili nije htio blagovremeno raščistiti. Još dok je bio na funkciji, Putin je smijenio njegovog zamjenika Dmitrija Bulgakova, s tim da je ruska javnost ostala uskraćena za obrazloženje tog smjenjivanja. Potom je, pod optužbom za podmićivanje, uhapšen drugi zamjenik ministra Timur Ivanov, kojem je određen pritvor do zvanične istrage. Hapšenje Ivanova naširoko je tumačeno kao napad na Šojgua i najava njegove smjene, a onda je uhapšen i načelnik Glavne kadrovske uprave Ministarstva obrane Jurij Kuznjecov, kojem se na teret stavlja primanje mita u velikom iznosu.

Naime, istragom je utvrđeno da je ovaj kadrovik u periodu 2021-2023. godine, kada je bio na čelu Osme uprave Generalštaba, primio mito od poduzetnika “za obavljanje određenih radnji u njihovu korist”. Prilikom pretresa kod njega je pronađeno više od 100 miliona rubalja (oko milion dolara), zlatnici, kolekcionarski satovi i luksuzni predmeti. Pored ove dvojice u skandalu s podmićivanjem u Ministarstvu obrane uhapšeno je još pet osoba, a svi su izgledi da bi se broj osumnjičenih i uhapšenih mogao povećati. I dok su rezerve Ruske središnje banke u vrijednosti od 300 milijardi eura blokirane u EU, drugim zemljama skupine G-7 i Australiji, dotle dio birokracije u Ministarstvu obrane sebi dopušta da prima mito i nanosi štetu državi i armiji. Bilo je jasno da Šojgu mora otići kako bi se novom ministru obrane omogućilo da bolje posloži materijalne i ljudske resurse i pripremi rusku armiju na dugotrajan rat koji će zahtijevati veći angažman kako vojnika i starješina na ratištu tako i onih u cjelokupnom obrambenom sektoru, uključujući i vojnu industriju.

Od početka ruske agresije na Ukrajinu postojalo je nezadovoljstvo načinom na koji se upravlja cjelokupnom operacijom ne samo u vojnom nego i u logističkom smislu. U međuvremenu je Ministarstvo posložilo ključne parametre upravljanja logističkim i drugim sektorima važnim za provođenje vojne operacije. Prema podacima britanskih obavještajaca, ruska vrhovna komanda je od početka srpnja 2022. uklonila nekoliko generala sa ključnih zapovjednih mjesta u ratu u Ukrajini, a među smijenjenim su bili i komandant padobranskih jedinica, generalpukovnik Andrej Serdjukov i komandant skupine južnih snaga, general armije Aleksandar Dvornikov. Dvornikov je najvjerovatnije djelovao i kao operativni komandant za cjelokupnu rusku vojsku u Ukrajini. Zatim je na čelo ruske vojske u invaziji umjesto generala Sergeja Surovikina postavljen načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov. A sad je otišao Šojgu.