Dr. Hassan Mneimneh, politički analitičar i istraživač na Institutu za Bliski istok, smatra da su male šanse za nuklearni rat u konvencionalnom smislu između Izraela i Irana, te kaže kako one i dalje ostaju ograničene, bez obzira na mogućnost vojne eskalacije između dvije strane.

U intervjuu za Al Jazeeru, Mneimneh je objasnio da koncept “nuklearnog rata” u ovom kontekstu ne znači nužno upotrebu nuklearnog oružja, već bi se mogao odnositi na ciljanje nuklearnih postrojenja druge strane.

“Ovdje se ne misli na korištenje nuklearnog oružja, ali ako Izrael napadne Iran, možemo očekivati da će Iran gađati izraelska nuklearna postrojenja. To se smatra nuklearnim ratom, ali ne u smislu korištenja nuklearnog oružja, nego gađanja nuklearnih postrojenja”, dodao je Mneimneh.

Naglasio je da je američki stav i dalje takav da se treba izbjeći ulazak u regionalni rat, ali ipak, Sjedinjene Američke Države smatraju Iran odgovornim za svaku moguću eskalaciju.

“Kada Sjedinjene Američke Države kažu kako smatraju da se Izrael ima pravo braniti, time daju zeleno svjetlo Izraelu da napadne Iran, ali uz upozorenje da ne izaziva regionalni rat”, kaže Mneimneh.

Stav SAD-a

“Pružanje podrške Izraelu je stav od kojeg SAD ne odstupa, a u konačnici zapravo želi poniziti Iran tako što će ga prisiliti da prihvati udarce bez snažne reakcije. Drugim riječima, američka poruka Izraelu glasi: ‘Napadnite na Iran, a ako vam odgovori, onda je kriv za izbijanje regionalnog rata'”, dodao je.

Mneimneh vjeruje da je izraelski napad na Iran postao gotovo neizbježan, ali se nameće pitanje kada će se to desiti i u kojim razmjerama. “Ne mislim da se izraelski napad može izbjeći, samo je pitanje hoće li se taj napad dogoditi prije prve godišnjice 7. oktobra, ili će biti odgođen zbog vjerskih praznika u Izraelu, i je li izraelski premijer Benjamin Netanyahu u stanju reći da je odgodio napad zbog praznika? Zaista ne mislim da je to moguće.”

“Ciljevi ovog udara nisu samo vojne institucije, već može uključivati infrastrukturu, posebno naftni sektor. Bez obzira na američka nadanja da meta napada neće biti nuklearna postrojenja, u slučaju da se to dogodi, automatski ćemo vidjeti kako Sjedinjene Američke Države podržavaju Izrael i opisuju to kao sastavni dio prava na samoodbranu”, dodao je.

Nije isključio mogućnost direktne američke intervencije ako Iran uspije gađati izraelsku infrastrukturu, čak i ako to bude simbolično.

“Ako Iran uspije, pa makar i formalno i simbolično, pogoditi izraelsku infrastrukturu s jednim ili dva projektila, ne možemo isključiti mogućnost direktne intervencije Sjedinjenih Američkih Država u napadima na iranske objekte”, rekao je.

Mogućnost eskalacije

“Argument Sjedinjenih Američkih Država bit će da su prisiljene to učiniti kako bi pružile pomoć Izraelu u napadu na iranska nuklearna postrojenja, kao što smo vidjeli u Gazi. Sjedinjene Američke Države mogu otvoriti prostor Izraelu za eskalaciju pod izgovorom izbjegavanja šireg regionalnog rata”, dodaje.

Skrenuo je pažnju na to da se američki stav promijenio od događaja 7. oktobra prošle godine, jer je Washington postao zadovoljan izraelskim ubrzanjem procesa mijenjanja mape Bliskog istoka. “Ovdje ne govorimo o isključivo izraelskom projektu, nego o projektu s izraelskim zamahom i američkom podrškom.”

“Izraelska očekivanja su da će, bez obzira na to ko bude došao u Bijelu kuću, bila to demokratska kandidatkinja Kamala Harris ili republikanski kandidat Donald Trump, sljedeća administracija podržati ovaj projekt”, dodaje analitičar.

Mneimneh je doveo u pitanje iskrenost američkih nastojanja da se postigne diplomatsko rješenje krize, a kao argument za to navodi izjave američkog diplomate koji je rekao da njegova zemlja ”ne želi diplomatsko rješenje”.

Predviđa da postoji mogućnost za eskalaciju s izraelske strane u sljedećoj fazi, posebno nakon američkih izbora, bez obzira na to ko će odnijeti pobjedu.

“Mogućnost eskalacije s izraelske strane je nešto što trebamo očekivati ​​u narednom periodu, posebno nakon izbora, bez obzira na pobjednika”, rekao je.