RASPRAVA U ŠTOKHOLMU: Otpor negiranju genocida i podrška memorijalizaciji

U okviru Švedskog foruma za ljudska prava 2025 otvorena rasprava o genocidu, tranzicijskoj pravdi i demokratskoj budućnosti Bosne i Hercegovine nakon Srebrenice.

  • Društvo

  • Prije 5h  

  • 0

Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj (BHRF) organizovao je niz edukativnih aktivnosti u okviru Švedskog foruma za ljudska prava 2025 u Štokholmu, s fokusom na najteža pitanja za jugoistočnu Evropu. Centralni događaj, seminar „Otpor poricanju (genocida) i podrška spomen-obilježjima kako bi se osigurala demokratska budućnost u Bosni i Hercegovini nakon Srebrenice”, okupio je istaknute stručnjake koji su naglasili da je aktivno suprotstavljanje poricanju genocida nužan preduslov za održivi mir i stabilnost.

Centralni događaj, održan 10. decembra, bio je seminar posvećen pitanjima genocida, njegovog poricanja, tranzicijske pravde, memorijalizacije, kao i etičkim i političkim temeljima održivog mira nakon genocida u Srebrenici.

Panel diskusiju pod nazivom „Godine tame – od političke nesigurnosti i poricanja do održivog mira?” moderirala je Maria Hallenius, a u raspravi su učestvovali istaknuti gosti: Azra Zornić, profesor dr. David Pettigrew i Miloš Miljatović.

Obrazovanje i neodvojiva veza pravde

Profesor David Pettigrew naglasio je ključnu ulogu obrazovanja u širenju svijesti o genocidu i njegovim dugoročnim posljedicama. Istakao je da je "podrška pravu na memorijalizaciju i aktivno suprotstavljanje poricanju genocida nužan preduslov za trajnu kulturnu i društvenu transformaciju", kako u Bosni i Hercegovini, tako i u širem evropskom kontekstu.

Azra Zornić je u svom izlaganju ukazala na neodvojivu vezu između pravde, političke jednakosti i demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine. Naglasila je da "bez istinske jednakosti svih građana i suočavanja s prošlošću nije moguće izgraditi održiv mir ni stabilne demokratske institucije".

Miloš Miljatović istakao je potrebu da politički akteri u tzv. RS-u i Srbiji "jasno i nedvosmisleno osude ideološke ciljeve iz 1990-ih godina", ocjenjujući da bez tog iskoraka nema stvarnog pomirenja ni napretka u regionu.

Snažno prisustvo mladih i evropski značaj

Organizatori su posebno istakli značaj činjenice da su pitanja genocida, poricanja i memorijalizacije zauzela vidno mjesto na jednom od najvećih evropskih okupljanja posvećenih ljudskim pravima.

Predsjednik BHRF-a, profesor Adnan Mahmutović, naveo je da je Forumu prisustvovalo više od 2.600 učesnika i 140 organizacija, među kojima i Amnesty International. Kroz brojne seminare i prateće aktivnosti, otvorene su važne rasprave o demokratiji, pravdi i ljudskim pravima.

Mahmutović je posebno naglasio da ga "ohrabruje snažno prisustvo i aktivno učešće velikog broja mladih ljudi u publici", kao i interes koji su pokazali za pitanja vezana za osiguravanje demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine nakon Srebrenice.

Seminar i prateće aktivnosti organizovani su uz podršku Ambasade Bosne i Hercegovine u Švedskoj, a događaj je ocijenjen kao važan doprinos međunarodnoj borbi protiv poricanja genocida i jačanju kulture sjećanja, pravde i odgovornosti.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...