Šokantni navodi o postojanju "ljudskog safarija" tokom opsade Sarajeva ponovo su dospjeli u žižu javnosti nakon objave nove knjige koja detaljno opisuje jeziva takmičenja stranih turista. Prema tvrdnjama autora, bogati pojedinci plaćali su hiljade maraka kako bi iz snajpera ciljali civile, a poseban fokus bio je na najljepšim ženama i trudnicama, piše britanski The Sun.

Bogati turisti iz Rusije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država navodno su odlazili na vikend-putovanja u opkoljeni grad između 1992. i 1995. godine, plaćajući srpskim borcima da se pridruže "Sarajevskom safariju". Ovi uznemirujući navodi iz sukoba u kojem je ubijeno više od 11.500 civila, istaknuti su još 2022. godine u dokumentarnom filmu, ali nova knjiga pod naslovom "Plati pa pucaj" (Pay and Shoot), hrvatskog novinara Domagoja Margetića, otkriva nove dokumente. Ove spise mu je, prema njegovim riječima, predao bosanskohercegovački obavještajac Nedžad Ugljen prije nego što je ubijen 1996. godine.

Krvavi cjenovnik i najskuplje mete

Dosjei navodno detaljno opisuju jeziv cjenovnik za ubijanje ljudi. Strani strijelci su plaćali 80.000 maraka (što je u to vrijeme iznosilo skoro 35.000 funti) kako bi pucali u sredovječne muškarce i žene. Međutim, cijena je drastično rasla za "poželjnije" mete, pa su mlade žene bile procijenjene na 95.000 maraka. Prema pisanju lista The Times, najskuplje mete bile su trudnice, za čije je ubistvo trebalo izdvojiti 110.000 maraka. Margetić navodi da je Ugljen zapisao kako su se stranci takmičili ko će ubiti ljepšu ženu.

Civili su početkom 1990-ih bili u stalnoj opasnosti da ih pogodi snajperska vatra.

Ugljen je takođe tvrdio da je razgovarao sa pripadnicima srpskih paravojnih formacija koji su bili domaćini ovim strijelcima. Mnogi tvrde da je među umiješanima bio i jedan član evropske kraljevske porodice. "Stizao bi helikopterom, odsjedao u Vogošći kod Sarajeva i želio je pucati u djecu", navodi se u optužbama. Knjiga sugeriše da ideja o safariju nije potekla iz Srbije, već iz Hrvatske, te da je u nju bio uključen Hrvat povezan sa bivšom jugoslovenskom obavještajnom službom, što podržava tvrdnje da svo krvoproliće nisu počinile isključivo snage bosanskih Srba.

Svjedočenja pred međunarodnim sudovima

Glasine o ovim užasima kruže decenijama, a u novembru 2025. godine italijanske vlasti su pokrenule zvaničnu istragu o ovim navodima. Bivši američki marinac John Jordan svjedočio je 2007. godine u Hagu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (zasnovan od strane UN-a). On je tokom rata bio dobrovoljac vatrogasac u Sarajevu i potvrdio je pred sudom da je viđao naoružane ljude koji mu nisu izgledali kao lokalni stanovnici. "Vidio sam ljude koji se po odjeći, oružju i načinu na koji su vođeni nisu činili domaćima", izjavio je Jordan.

Istražitelji ratnih zločina otkrivaju masovnu grobnicu iz genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici, počinjenog od strane bosanskih srpskih snaga.

Opsada Sarajeva počela je nakon što su srpske snage okružile grad poslije proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Grad je bio odsječen od hrane i struje te podvrgnut granatiranju dugih 44 mjeseca. Na suđenju je general vojske entiteta RS Dragomir Milošević osuđen na 33 godine zatvora zbog ubistava, nehumanog postupanja i kampanje terora. Dodatni dokazi o safariju pojavili su se 2022. godine u filmu slovenačkog režisera Mirana Zupaniča, u kojem je anonimni bivši obavještajac opisao kako je svjedočio ovim događajima, navodeći da su učesnici, vođeni lokalnim posmatračima, pucali na civile iz kamufliranih prostorija.