U Zagrebu je otvorena izložba fotografija pod nazivom „Sarajevo 1992.-1996. najduža opsada“, čiji je autor italijanski fotograf Mario Boccia. Izložba je postavljena u Italijanskom institutu za kulturu, a obuhvata radove koje je Boccia snimio kao slobodni fotoreporter u opkoljenom glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Više desetaka crno-bijelih fotografija, koje svjedoče o svakodnevnom životu i preživljavanju građana početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, izloženo je u centru Zagreba, u Preobraženskoj ulici. Giovanni Valle, novinar i urednik italijanskog portala Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT), koji je koorganizator ovog događaja, naglasio je da projekt istražuje odnos između urbanih sredina i procesa demokratizacije.

Civilni otpor kroz objektiv

Valle je istakao da Mario Boccia na svojim fotografijama ne prikazuje direktne sukobe ili ranjenike, već fokus stavlja na građanski otpor ratnom bezumlju. Prema njegovim riječima, izložba pokazuje nevjerovatnu snagu ljudi koji su se nosili s nezamislivim teretom opsade, nastojeći sačuvati ljudsko dostojanstvo u najtežim trenucima.

Mario Boccia je na otvaranju izložbe podsjetio da je u Sarajevu boravio više od 20 puta tokom opsade. On je naveo da je u grad ulazio automobilom ili putem zračnog mosta Ujedinjenih nacija (UN), ali da je preferirao cestovni put kako bi mogao vidjeti situaciju s obje strane linija. Njegov rad u glavnom gradu države Bosne i Hercegovine dio je šireg ciklusa reportaža koje je radio od 1991. do 2001. godine na prostorima bivše Jugoslavije.

Život uprkos svakodnevnom granatiranju

Autor je objasnio da se u svom radu usredotočio na civile koji su se ratu odupirali normalnošću – odlaskom u školu, bavljenjem kulturom ili prodajom cvijeća. Boccia je posebno izdvojio susret s gospođom koja je tokom cijele opsade prodavala cvijeće, što mu se u trenucima potpune blokade, bez vode, struje i hrane, činilo iznimno važnim činom otpora.

Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a trajala je rekordnih 1.425 dana, sve do 29. februara 1996. godine. Tokom tog perioda, na grad je ispaljeno oko 500.000 projektila, dok je oko 350.000 stanovnika bilo izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika tadašnje JNA, paravojnih formacija, a kasnije i pripadnika Vojske entiteta RS (VRS) sa položaja na okolnim brdima.

Ubijen je 11.541 građanin, među kojima i 1.601 dijete. Za teroriziranje civila i opsadu Sarajeva, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove i Haški tribunal na doživotne kazne zatvora osudili su ratnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, političkog vođu Radovana Karadžića, te komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislava Galića. Osuđeni su i visoki oficiri Dragomir Milošević i Momčilo Perišić.

Izvor: Anadolu