Energetski analitičar Davor Štern komentirao je kaos na Bliskom istoku, upozorivši kako situacija zbog nejasnih pregovora nalikuje na "ludi rave party". Dok se napadi na tankere u Hormuškom tjesnacu nastavljaju, cijene nafte osciliraju, a globalno energetsko tržište ulazi u razdoblje velike neizvjesnosti, prenosi HRT.

"Ne zna se tko s kim razgovara"

Štern je istaknuo kako situacija na Bliskom istoku, unatoč formalnom primirju, postaje sve nepredvidljivija. "Sve ovo tumačim kao opću zbrku. Amerika govori jedno, Iranci govore drugo, a unutar samog Irana postoje nesuglasice između vodstva, vlade i Revolucionarne garde", rekao je Štern.

Dodao je kako je teško razaznati tko uopće vodi pregovore. "Za pregovore je, kaže se, potrebno dvoje za tango. Ovdje se ne zna tko s kim razgovara. Više mi sve sliči na neki ludi rave party. Ne zna se što se događa i bojim se da je ishod prilično neizvjestan", upozorio je.

Cijene nafte trenutno se kreću u rasponu od 85 do 90 dolara po barelu, a Štern smatra da je zasad izbjegnut najgori scenarij naglog rasta. "Za sada smo izbjegli rekordne razine", naglasio je. Ukazao je i na zanimljiv odnos cijena između američke i europske nafte. "WTI je povijesno bio jeftiniji od Brenta, no zadnjih je dana bio skuplji, što ukazuje na golemu potražnju za američkom naftom. Sada se ta razlika vraća na normalnih pet do šest dolara", pojasnio je.

Tko zarađuje, a tko gubi?

Prema Šternovim riječima, najveći dobitnici u ovoj situaciji su trgovci, dok najveći teret snose drugi sudionici na tržištu. "Najviše profitiraju trgovci, a najviše gube kupci, brodari i industrija", rekao je. Posebno je upozorio na dugoročne štete u proizvodnji. "Kada bušotine dugo ne rade, izlaze iz funkcije. Dolazi do parafinizacije i velikih šteta koje će se morati sanirati", istaknuo je.

Hormuški tjesnac i dalje je jedna od najvažnijih energetskih točaka na svijetu. Kroz njega prolazi oko 20 posto svjetske nafte, 30 posto plina te čak 50 posto umjetnih gnojiva. Zbog toga svaka destabilizacija na tom području ima globalne posljedice.

Na pitanje je li Kina najveći gubitnik, Štern odgovara kako je ona svakako veliki gubitnik jer plaća visoku cijenu, ali je istovremeno "dovoljno snažna da nađe alternativne izvore". Napomenuo je kako logistički problemi postaju sve veći. "Brodovi stoje, a svaki dan stajanja košta od 20 do 50 tisuća dolara. Stvorio se ogroman prometni čep kakav ne pamtim u povijesti energetike", rekao je.

Hoće li biti nestašica?

Unatoč svemu, Štern umiruje javnost. "Problema u opskrbi naftom neće biti jer nafte ima. Pitanje će biti samo njezina cijena", poručio je. Naglasio je i sigurnost Hrvatske po tom pitanju.

"Hrvatska uvijek može kupiti naftu i ima rafineriju koja je može preraditi, tako da ne očekujem probleme u opskrbi derivatima", dodao je. Ako se trend smirivanja nastavi, Vlada bi mogla i ublažiti mjere kontrole cijena. "Vlada će moći popustiti mjere i vratiti sve na normalu, ako ne bude novih poremećaja", naglasio je.

Ipak, upozorava da je situacija i dalje iznimno krhka. "Jedna raketa ili granata može ponovno narušiti primirje. Nadajmo se mirnom rješenju", zaključio je Štern.