Pametni satovi poznatih tehnoloških kompanija poput Applea, Googlea i Samsunga već godinama nude EKG senzore i napredne funkcije praćenja rada srca, a novo istraživanje sugerira da bi upravo ti uređaji mogli imati ključnu ulogu u ranom otkrivanju po život opasnih srčanih poremećaja. 

Studija koju je proveo Univerzitetski medicinski centar u Amsterdamu (Amsterdam UMC) fokusirala se na fibrilaciju atrija, najčešći poremećaj srčanog ritma u svijetu. Riječ je o aritmiji koja se često javlja bez vidljivih simptoma, zbog čega kod velikog broja pacijenata ostaje neotkrivena tokom rutinskih ljekarskih pregleda.

Istraživanje su vodili kardiolog Michiel Winter i doktorandica Nicole van Steijn, a cilj je bio utvrditi mogu li nosivi uređaji, poput pametnih satova, efikasnije i ranije prepoznati fibrilaciju atrija u odnosu na standardne metode medicinskog nadzora.

Kod fibrilacije atrija srčane pretklijetke kucaju nepravilno, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka u srcu. Ukoliko takvi ugrušci dospiju do mozga, mogu izazvati moždani udar, što ovaj poremećaj čini posebno opasnim, ističu istraživači.

U studiju je uključeno 437 pacijenata starijih od 65 godina s povišenim rizikom od moždanog udara. Polovina ispitanika nosila je pametne satove najmanje 12 sati dnevno tokom šest mjeseci, dok je druga polovina primala uobičajenu medicinsku skrb bez digitalnog praćenja.

Pametni satovi koristili su dvije ključne funkcije: optičko mjerenje pulsa putem fotopletizmografije (PPG) te jednostavan EKG za bilježenje električne aktivnosti srca. Dok PPG može ukazati na moguće nepravilnosti u radu srca, EKG je neophodan za pouzdanu potvrdu dijagnoze fibrilacije atrija.

Rezultati su pokazali značajnu razliku između dvije grupe. Fibrilacija atrija otkrivena je četiri puta češće kod ispitanika koji su nosili pametne satove. Konkretno, poremećaj je dijagnosticiran i liječen kod 21 korisnika pametnog sata, u poređenju s tek pet pacijenata u grupi koja nije imala digitalni nadzor.

Autori istraživanja zaključuju da pametni satovi mogu predstavljati vrijedan alat u ranom otkrivanju srčanih poremećaja, posebno kod starijih osoba i onih s povećanim rizikom od moždanog udara, ali naglašavaju da oni ne mogu u potpunosti zamijeniti klasičnu medicinsku dijagnostiku.